Izvorni znanstveni članak
Demografske i društveno-gospodarske posljedice epidemije kolere – primjer epidemije u Drenovcima 1873. godine
Irena Ipšić
Sažetak
Godine 1873. kolera je u Drenovce stigla u lipnju. Lokalni prirodno-geografski uvjeti, društveno-gospodarske prilike i socijalna struktura stanovništva pogodovali su njezinu širenju, a neadekvatna zdravstvena zaštita i nedostatak osobne i stambene higijene doprinijeli su visokom udjelu smrtnosti. Kolera je tada odnijela 71 ljudski život i opću stopu mortaliteta učinila natprosječno visokom ( 64,09‰), puno višom od stope nataliteta i time znatno ugrozila prirodno obnavljenje stanovništva. Specifična stopa smrtnosti od kolere dosegnula je 26‰ (jednako toliko iznosila je opća stopa nataliteta) i najvećim dijelom zahvatila radno sposobno stanovništvo. Prouzročena šteta utjecala je na daljnji tijek demografskih procesa, prvenstveno na proces demografske tranzicije, koji je tada u većini dijelova Hrvatske već bio započeo ili bio na samom pragu početka, dok je u Drenovcima taj proces, zbog visokog mortaliteta izazvanog učestalim epidemijama, bio usporen. Kako bi posljedice po daljnji društveni i gospodarski razvoj bile što manje stanovništvo je odmah reagiralo. Obrambene mjere poput rane ženidbe, žurnih ponovnih brakova, većeg broja poroda i bržeg tempa rađanja, predstavljale su osnovna sredstva kojima su se obitelji štitile od negativnih demografskih trendova prouzročenih ekscesnim situacijama, poput epidemija. Tako je stanovništvo Drenovaca na povećanje mortaliteta tijekom razdoblja epidemije, odgovaralo povećanjem nupcijaliteta i nataliteta u razdoblju nakon epidemije, kako bi se čim prije obnovila narušena obiteljska struktura i nadoknadilo stanovništvo izgubljeno ovom epidemijom.
Ključne riječi
Drenovci; kolera; epidemije zaraznih bolesti; matične knjige; demografska tranzicija; stopa mortaliteta; 19. stoljeće
Hrčak ID:
77916
URI
Datum izdavanja:
29.9.2010.
Posjeta: 2.053 *