Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2130

Utjecaj nasljeđa i okoliša na vršnu koštanu gustoću: pregled istraživanja u Hrvatskoj

Selma Cvijetić-Avdagić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Irena Colić-Barić ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Irena Keser ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivana Rumbak ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zvonimir Šatalić ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 94 Kb

str. 11-15

preuzimanja: 985

citiraj


Sažetak

Vršna koštana gustoća je jedna od najvažnijih pretpostavki za nastanak osteoporoze. Poznati su rizični faktori za vršnu koštanu gustoću, ali vrijeme njezinog postizanja nije u potpunosti defi nirano. S obzirom na to da se dijagnoza osteoporoze i osteopenije temelji na usporedbi mineralne gustoće kosti (BMD) pojedinca s prosječnom vršnom koštanom gustoćom u mladoj, odrasloj populaciji (T vrijednost), vrlo je značajno da svaka zemlja utvrdi vrijednosti vršne koštane gustoće za svoju populaciju. U ovom smo radu prikazali naša istraživanja i objavljene rezultate o vršnoj koštanoj gustoći u hrvatskoj populaciji i usporedili rezultate s drugim istraživanjima u svijetu. Naše je istraživanje obuhvatilo studentsku populaciju u dobi od 18 do 25 godina i njihove roditelje. Rezultati su pokazali da se u našoj populaciji vršna koštana gustoća postiže prije 20. godine na trabekularnoj kosti, a na kortikalnom dijelu skeleta nakon 25. godine života. Vrijednosti vršne koštane gustoće u našoj populaciji slične su onima iz studije National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES), kao i iz ostalih studija koje su obuhvatile istu dobnu skupinu, osim na kortikalnom dijelu skeleta, gdje su u našoj populaciji nađene značajno niže vrijednosti. Kasnije postizanje vršne koštane gustoće u muškaraca nego u žena bilo je najizraženije na kralježnici, što se nije moglo objasniti različitim prehrambenim navikama i razinom tjelesne aktivnosti među spolovima. Nasljeđe je imalo veći utjecaj na koštanu gustoću od okolišnih faktora, ali taj utjecaj nije bio toliko značajan kao u većini drugih istraživanja. Utjecaj nasljeđa na vršnu koštanu gustoću bio je manji na kortikalnom nego na trabekularnom dijelu skeleta. Bilo bi važno proširiti istraživanje na mladu adolescentnu populaciju i tako točnije defi nirati vrijeme postizanja vršne koštane gustoće na pojedinim dijelovima skeleta.

Ključne riječi

nasljeđe; unos kalcija; tjelesna aktivnost; vršna koštana gustoća

Hrčak ID:

80275

URI

https://hrcak.srce.hr/80275

Datum izdavanja:

27.4.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.199 *