Izvorni znanstveni članak
Uljanica iz Slovenije s prikazom rimske staklarske peći
Irena Lazar
Sažetak
Tijekom 2002. i 2003. godine izvršena su zaštitna istraživanja na dionici buduće autoceste pokrajKopra u Sloveniji (sl. 1). Na nalazištu Raskršće u Spodnjim Škofi jama otkriven je dio rimskoga groblja,koje se rasprostiralo uz rimsku via publica (via Flavia Aquileia-Tergeste-Pola). Jedan od paljevinskihgrobova (broj 152) sadržavao je izvrsno očuvanu glinenu uljanicu (sl. 2, 3) s reljefom staklarske peći.Motiv je isti kao na dvije dosad poznate uljanice iz rimskog razdoblja iz Asserije u Dalmaciji (Benkovac)i Ferrare u Italiji.Novootkrivena uljanica ima reljef na disku s prikazom staklarske peći i dva staklara, desno i lijevodo nje. Prvi je zauzet puhanjem stakla, dok mu drugi pomaže pokraj peći. Reljef je vrsno izrađen iočuvan u cijelosti, tako da možemo proučavati mnoge detalje koji zbog oštećenja na preostale dvijeuljanice nisu vidljivi.U središtu je staklarska peć podijeljena u dva dijela. Donji je dio služio kao ložište; otvor jedijagonalno iscrtan. Gornji dio ima veći otvor polukružnog oblika. Služio je kao radno mjesto staklara,za vađenje istaljenog stakla iz peći i njegovu daljnju obradu. Unutar reljefne linije, koja ocrtava otvorili vrata peći, opaža se trokutasti objekt postavljen naopako. Moguće je da shematski prikazuje vratapeći ili zaslon, koji su zatvarali peć tijekom rada ili puhanja. Lijevo i desno na gornjem dijelu pećividljive su dvije male police ili radne površine. Desna bi mogla biti interpretirana kao radna površinastaklara tijekom puhanja, na kojoj se povremeno valjao staklo tijekom različitih stupnjeva obrade.Desna fi gura sjedi na niskom stolu pokraj peći odjenuta u kratku tuniku. Nema cipela, bosa je, što seprimjećuje prema kratkim zarezima na prednjem dijelu noge. Na tlu leže tri predmeta, koje možemotumačiti kao sirovo staklo ili otpad od puhanja nastao tijekom rada. Osoba ima uzdignutu glavu isprema se puhati u cijev za puhanje koju drži ispred sebe. Cijev je na završetku eliptično proširena istječe se dojam da staklar puše prilično veliku posudu (bocu). Cijev je duga manje od metra i izgledaprilično robusno. Zamjećuje se da je na donji dio cijevi vjerojatno nešto pričvršćeno. Ako cijev nijemetalna već je izrađena od gline, ovaj dodatak na donjem dijelu mogao je služiti kao učvršćenje cijevitijekom puhanja velikog i teškog predmeta.Lijeva fi gura čuči pokraj peći. U ruci drži kratak predmet postavljen okomito. Možda je to mijeh zapuhanje vertikalnog tipa ili pak pomoćnik samo provjerava već izrađeni predmet uzet iz dijela peći zahlađenje napuhanih posuda.Uljanica iz groba u Sloveniji najbolje je očuvana od svih triju dosad poznatih uljanica s reljefomstaklarske peći. Prema pojedinim istovjetnim detaljima možemo pretpostaviti da su uljanice iz Asserijei Slovenije izrađene u istom kalupu. Sudeći po sastavu i skromnim prilozima u ovom grobu, moglibismo ga datirati u drugu polovicu 1. ili na početak 2. stoljeća.
Ključne riječi
rimsko doba; Slovenija; staklarstvo; uljanica; staklarska peć; puhanje stakla
Hrčak ID:
8318
URI
Datum izdavanja:
1.12.2006.
Posjeta: 5.631 *