Izvorni znanstveni članak

BUNJEVAČKI DIJALEKAT ZALEĐA SENJSKOG S OSOBITIM OBZIROM NA NAGLAS

GRGA TOMLJENOVIĆ

Sažetak

U ovoj će se radnji prikazati jezične osobine hrvatskoga naroda, koji nastava u zaleđu senjskom, u župama: krivoputskoj i krmpotskoj.
Ovaj dio našega naroda govori čisto štokavski-ikavski. S istoka je opkoljen ijekavcima (pravoslavnima),1 (1/335) sa zapada čakavcima, (Senjanima) i Jadranskim morem. Ovaj dio naroda sačinjava zapravo sam za sebe neki otočić. — Narod se sam zove Bunjevci. Isto ga zovu tako i drugi susjedi. Živi razasut u više od 60 malih sela, a živo drži u uspomeni, da ima najbližih srodnika oko Lovinca u Lici i oko Subotice u Ugarskoj. Druge svoje srodnike, koji žive izmiješano s »Vlasima« i »Kranjcima« po cijeloj Lici, gdje više, gdje manje, i po Hrv. primorju, ne drže, da su im srodni i da bi oni bili Bunjevci. U narodu živi predaja, da je pobjegao ispred Turčina, ali odakle i kada, danas je već posve zaboravio. Da li je ta predaja bolje očuvana u lovinačkih i u ugarskih Bunjevaca, ne znam. — No po zapisima Iv. Murgića (Vienac 1882., s 28.) živjela je ta predaja bolje, jer on kaže, da se — po tradiciji — 5/336 Bunjevci zovu po vodi Buni u Hercegovini, gdje im je nekoć sjedište bilo.

Ključne riječi

bunjevački dijalekt; senjsko zaleđe; naglas

Hrčak ID:

92399

URI

https://hrcak.srce.hr/92399

Datum izdavanja:

15.2.1984.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 3.824 *