Poljoprivreda, Vol. 19 No. 1, 2013.
Izvorni znanstveni članak
PRINOS I KVALITETA KORIJENA ISTRAŽIVANIH HIBRIDA ŠEĆERNE REPE
Andrija Kristek
; Sveučilište J.J. Strossmayer, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Suzana Kristek
; Sveučilište J.J. Strossmayer, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Renata Glavaš-Tokić
; Tvornica šećera Osijek d.o.o., Osijek, Hrvatska
Manda Antunović
; Sveučilište J.J. Strossmayer, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sanda Rašić
; Sveučilište J.J. Strossmayer, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Ivo Rešić
; Sladorana d.d., Županja, Hrvatska
Ivana Varga
; Sveučilište J.J. Strossmayer, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Istraživanje proizvodnih vrijednosti 10 hibrida šećerne repe obavljeno je na lokaciji Dalj od 2009. do 2012. godine. Hibridi uključeni u pokuse vlasništvo su četiri selekcijske kuće i zastupljeni su u širokoj proizvodnji. Vremenske prilike u godinama istraživanja znatno su se razlikovale. Jedna je bila s prosječnom, jedna s povećanom, a dvije s malim količinama oborina u odnosu na višegodišnji prosjek. U sve četiri godine mjesečne temperature zraka tijekom vegetacije bile su povišene. Prinos korijena i šećera te kvaliteta repe značajno su varirali, ovisno o godini i hibridu. Najbolji hibrid u prosjeku istraživanja, po prinosu korijena, bio je Severina (86,66 t ha-1). U istome rangu nalaze se još tri hibrida: Coyote, Boomerang i Predator, bez značajnih razlika u tome pokazatelju. Najveći sadržaj šećera u korijenu imao je hibrid Colonia KWS i to 15,40% te, bez značajne razlike, Asketa, Gazeta, Severina i Protekta. Po niskome sadržaju melasotvornog AmN i Na istakao se hibrid Colonia KWS. Prinos čistoga šećera, značajno veći nego kod drugih hibrida u istraživanju, ostvaren je hibridima Severina (11,05 t ha-1) i Colonia KWS (10,78 t ha-1).
Ključne riječi
šećerna repa; hibridi; prinos korijena i šećera; kvaliteta korijena
Hrčak ID:
104247
URI
Datum izdavanja:
20.6.2013.
Posjeta: 1.692 *