Izvorni znanstveni članak
Fizička aktivnost, razine fizičke kondicije, dnevni unos energije i neke prehrambene navike 11-godišnjaka
Marjeta Kovač
; Faculty of Sport, University of Ljubljana,
Janko Strel
; Faculty of Sport, University of Ljubljana,
Gregor Jurak
; Faculty of Sport, University of Ljubljana,
Bojan Leskošek
; Faculty of Sport, University of Ljubljana,
Saška Dremelj
; Faculty of Sport, University of Ljubljana,
Petra Kovač
; University Medical Centre Ljubljana,
Marjeta Mišigoj-Duraković
; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb
Maroje Sorić
; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb
Gregor Starc
; Faculty of Sport, University of Ljubljana,
Sažetak
Cilj istraživanja bio je analizirati odnos između unosa energije, potrošnje energije, fizičke aktivnosti i razine fizičke spremnosti, indeksa tjelesne mase te nekih prehrambenih navika (doručak i lagani obroci poslije 20.00 sati) kod 11-godišnjaka.
Načinjen je klaster uzorak od sedamdeset i dvoje djece (35 dječaka i 37 djevojčica) u dobi od 11.8 (±0.3) godina. Mjerenje se održavalo dva radna dana i dva dana vikenda. Potrošnja energije i fizička aktivnost procijenjeni su višesenzornim tjelesnim monitorima (SenseWear Armband; BodyMedia Inc., Pittsburgh, PA, USA). Unos energije i učestalost doručka i laganih obroka poslije 20.00 sati procijenjeni su prema odgovorima sudionika u upitniku (My Pyramid Tracker Tutorial; USDA, Center for Nutrition Policy and Promotion, USA). Razine fizičke spremnosti procjenjivane su prema rezultatima testova: podizanje trupa, izdržaj u visu, trčanje 600 m i izdržljivosti 20 m shuttle-run (korišten je Eurofit protokol), kao i prema rezultatima vršnog VO2 mjerenog prijenosnim sprirometrom Cosmed K4b2. Pearsonov korelacijski koeficijent korišten je kako bi se testirale korelacije među promatranim varijablama, a multivarijantna analiza varijance korištena je kako bi se testirale razlike među grupama prema njihovoj fizičkoj spremnosti, frekvenciji spomenutih obroka i spolu.
Rezultati pokazuju da dječaci i djevojčice, posebno oni s povećanim indeksom tjelesne mase (ITM), imaju za trećinu manji unos nego što je to bilo u prijašnjim analizama. Djevojčice su manje fizički aktivne od dječaka. U obje grupe razine fizičke aktivnosti bile su veće tijekom tjedna nego u vrijeme vikenda, ali unos energije bio je veći u vrijeme vikenda. Statistički značajne korelacije između ITM i razina fizičke aktivnosti nisu uspostavljene. ITM je značajno povezan sa svim spomenutim testovima fizičke spremnosti, osim u slučaju trbušnjaka. Odnos između učestalosti spomenutih obroka, fizičke spremnosti i spola učenika nije bio statistički značajan.
Možemo zaključiti da je procjena unosa energije i samoprocjene učenika u upitniku problematična za navedenu dobnu skupinu, posebno kod djece s povećanim ITM. Mjerenja fizičke aktivnosti ukazala su na to da bi učenici trebali biti aktivniji tijekom vikenda.
Ključne riječi
doručak; ITM; lagani večernji obroci; potrošnja energije; radni dani; vikendi; životni stil djece
Hrčak ID:
106520
URI
Datum izdavanja:
24.7.2013.
Posjeta: 3.169 *