Izvorni znanstveni članak

Kultivabilne bakterije iz mlijeka slovenskih dojilja

Tina Tušar ; Department of Animal Science, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Groblje 3, SI-1230 Domžale, Slovenia
Klavdija Žerdoner ; Department of Animal Science, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Groblje 3, SI-1230 Domžale, Slovenia
Bojana Bogovič Matijašić orcid.org/0000-0003-0666-6981 ; Department of Animal Science, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Groblje 3, SI-1230 Domžale, Slovenia
Diana Paveljšek ; Department of Animal Science, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Groblje 3, SI-1230 Domžale, Slovenia
Evgen Benedik orcid.org/0000-0002-6954-1118 ; Department of Gastroenterology, Hepatology and Nutrition, University Children’s Hospital Ljubljana, University Medical Centre Ljubljana, Bohoričeva 20, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Borut Bratanič ; Department of Neonatology, University Children’s Hospital Ljubljana, University Medical Centre Ljubljana, Bohoričeva 20, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Nataša Fidler ; Department of Gastroenterology, Hepatology and Nutrition, University Children’s Hospital Ljubljana, University Medical Centre Ljubljana, Bohoričeva 20, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Irena Rogelj orcid.org/0000-0002-2056-4888 ; Department of Animal Science, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Groblje 3, SI-1230 Domžale, Slovenia

Sažetak

Majčino mlijeko ima važnu ulogu u razvoju crijevne mikrobiote, te u zaštiti dojenčadi od patogenih mikroorganizama. Svrha je ovoga rada bila istražiti mikrobni sastav majčinog mlijeka, uzorkovanog iz lijeve (L) i desne (R) dojke 47 dojilja, tridesetog dana nakon poroda. Kvantificirane su neke glavne skupine bakterija u majčinom mlijeku, uspoređene kultivabilne bakterije iz lijeve i desne dojke, te je identificirana raznolikost sojeva laktobacila. Rezultati pokazuju da majčino mlijeko sadržava bakterije mliječne kiseline, bifidobakterije i mezofilne aerobne bakterije, od kojih je posljednja skupina najviše zastupljena. Iako je mikrobiološki sastav majčinog mlijeka u uzorcima L i R bio usporediv, koncentracija se bakterija u ta dva uzorka od iste majke mogla razlikovati, pa uzorak mlijeka uzet samo iz jedne dojke ne odražava prosječni mikrobiološki sastav. Na osnovi rezultata dobivenih metodom RAPD (engl. random amplified polymorphic DNA), 86 je bakterijskih sojeva za koje se pretpostavljalo da pripadaju rodu Lactobacillus razvrstano u jedanaest skupina, te identificirano sekvenciranjem 16S rDNA. Od jedanaest analiziranih skupina izolata, za njih je četiri (21 % svih sojeva) ustanovljeno da pripadaju vrsti Lactobacillus gasseri. Utvrđeno je da 48 % izolata najzastupljenijeg profila RAPD pripada vrsti Lactobacillus fermentum, a u preostalim su skupinama izolata identificirane vrste L. salivarius, L. reuteri, Enterococcus faecium, Staphylococcus epidermidis i Bifidobacterium breve.

Ključne riječi

majčino mlijeko; kultivabilna mikrobiota; RAPD PCR; Lactobacillus sp.; sekvenciranje 16S rDNA

Hrčak ID:

122378

URI

https://hrcak.srce.hr/122378

Datum izdavanja:

15.6.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.885 *