Izvorni znanstveni članak

Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima

Stipo Pilić ; Zagreb, Hrvatska
Blanka Matković ; London, Engleska

Sažetak

Historiografija na prostoru bivše Jugoslavije dosada se uglavnom fokusirala na „Ciglanu“ kao najozloglašeniji među jasenovačkim logorima iz kojeg je 22. travnja 1945. izvršen proboj logoraša. Dana 2. svibnja 1945. postrojbe Jugoslavenske armije zauzele su to područje. Ipak, spominjanje logora poslije toga datuma je sporadično, fragmentarno i nesustavno. Dosadašnji izvori o tome svode se ponajviše na kratka usmena svjedočanstva koja do sada nisu bila potkrijepljena nikakvim izvornim dokumentima. Kroz proteklih gotovo sedamdeset godina nije bilo ozbiljnijeg i temeljitijeg pokušaja istraživanja poratnog logora u Jasenovcu. Cilj ovog rada je osvrnuti se na dosadašnja istraživanja, svjedočanstva i dokumente koji govore o poslijeratnom logoru u Jasenovcu te ih upotpuniti dosada pronađenima arhivskim izvorima koji potvrđuju da je na jasenovačkom području nakon Drugoga svjetskog rata djelovao sustav zarobljeničkih logora. Među dokumentima iz Državnog arhiva u Sisku naročitu pažnju izaziva zapisnik koji otkriva identitet „upravnika zatočenika u Jasenovcu“ i koji stoga dovodi u sumnju točnost pojedinih navoda Mirka Šimunjaka na čijem se svjedočanstvu ponajviše zasniva teza o tzv. „radnoj grupi Jasenovac“.

Ključne riječi

Drugi svjetski rat; poraće; Križni put; Jasenovac; sabirni (koncentracijski) logor; komunistički zločini

Hrčak ID:

131238

URI

https://hrcak.srce.hr/131238

Datum izdavanja:

19.12.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 16.505 *