Acta clinica Croatica, Vol. 54. No. 3., 2015.
Pregledni rad
Sedmogodišnji trendovi u rezultatima hrvatske mreže primarne perkutane koronarne intervencije
Zdravko Babić
orcid.org/0000-0002-7060-8375
; Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Hrvoje Pintarić
; Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Boris Starčević
; Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Joško Bulum
; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vjekoslav Tomulić
; Rijeka University Hospital Center, Rijeka, Croatia
Lovel Giunio
; Split University Hospital Center, Split, Croatia
Ivo Vuković
; Split University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Split, Split, Croatia
Robert Steiner
; Osijek University Hospital Center, Osijek, Croatia; School of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University, Osijek, Croatia
Hrvoje Stipić
; Magdalena Special Hospital for Cardiovascular Diseases, Krapinske Toplice, Croatia
Jozica Šikić
; Sveti Duh University Hospital, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Dražen Zekanović
; Zadar General Hospital, Zadar, Croatia
Deiti Prvulović
; Dr Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia
Damir Kozmar
; Merkur University Hospital, Zagreb, Croatia
Davor Miličić
Sažetak
Autori su istražili trendove u rezultatima Hrvatske mreže primarne perkutane koronarne intervencije (primary percutaneous coronary intervention, pPCI) između tri razdoblja (2005.-2007. (prva faza), 2008.-2009. (druga faza), 2010.-2011. (treća faza)). Prikupljeni su i izračunati podaci o 5650 bolesnika s akutnim infarktom sa ST-elevacijom (STEMI ) transportiranih ili izravno zaprimljenih i liječenih pomoću pPCI u 11 hrvatskih PCI centara tijekom toga vremena. Godišnji broj bolesnika s akutnim STEMI liječenih pomoću pPCI kontinuirano je rastao tijekom istraživanog vremena (581 prema 1272 prema 1949 bolesnika/godina). Rizični profil bolesnika se pogoršao kroz istraživano vrijeme: dob (60 prema 61 prema 63 godine; p<0,01), zahvaćanje prednje miokardijalne stijenke (43% prema 44% prema 51%; p<0,01), udio šoka (7% prema 9% prema 11%; p<0,05), postotak transportiranih bolesnika (42% prema 36% prema 46%; p<0,01). Dok se vrijeme od dolaska u bolnicu do uvođenja balona skraćivalo (108 prema 98 prema 75 min; p<0,01), vrijeme od nastupa simptoma do dolaska u bolnicu se produžavalo (130 prema 175 prema 195 min; p<0,01), ali bez statistički značajnog utjecaja na ukupno vrijeme ishemije. Multivarijatna log-linearna analiza, eliminirajući utjecaj višeg rizičnog profila na rezultate liječenja, nije pronašla statistički značajne promjene u završnom protoku TIMI 3 (Thrombolysis In Myocardial Infarction 3), bolničkom pobolu i smrtnosti tijekom šest mjeseci, ali je pokazala značajan porast učestalosti pektoralne angine (12% prema 22% prema 36%; p<0,01) i drugih velikih nepovoljnih kardiovaskularnih događaja (major adverse cardiovascular events, MACE) (6% prema 23% prema 14%; p<0,01) za vrijeme praćenja. Zaključno, Hrvatska mreža pPCI kontinuirano osigurava vrlo dobre rezultate liječenja STEMI u ovoj slabije razvijenoj zapadnoj zemlji unatoč pogoršanju rizičnog profila liječenih bolesnika, kao i otvaranju novih i manje iskusnih PCI centara. Povećanje postotka MACE može se objasniti promjenama u strategiji pPCI tijekom vremena (pPCI samo za ciljne lezije) i većom dostupnošću PCI centara za dodatnu PCI tijekom praćenja nakon akutnog STEMI . Ipak ima prostora za poboljšanje, osobito u skraćenju predbolničkog kašnjenja.
Ključne riječi
Srčani infarkt – terapija; Koronarna bolest – terapija; Perkutana koronarna intervencija; Hrvatska
Hrčak ID:
148938
URI
Datum izdavanja:
1.11.2015.
Posjeta: 1.924 *