Pregledni rad
Ikonostas u grkokatoličkoj katedrali Presvetog Trojstva u Križevcima
Zdenko Balog
Sažetak
Među najzanimljivijim projektima obnova crkava Hermana Bolléa i s njim povezanim majstorima zagrebačke Obrtne škole s kojima je surađivao, pripada obnova križevačke katedrale Presvetog Trojstva. Radi se o unijatskoj katedrali, stoljeće ranije uspostavljene, Križevačke biskupije (obnovljene Marčansko-svidničke eparhije). Ovo nije bio prvi obnoviteljski zahvat na crkvi i samostanu, možemo reći da se ovaj građevinski kompleks obnavlja tijekom čitavog 19. stoljeća. Dolaskom u Križevce na mjesto vladike (biskupa), Julije Drohobeczky odlučuje staru redovničku gotičku crkvu obnoviti sjajem dostojnim katedrale, za što će prikupljati podršku svojim političkim i crkvenim vezama. Pored Drohobeczkoga, koji stoji usred inicijative ovog projekta, te Bolléa koji je umjetnički osmislio cjelinu i detalje, treća važna figura u realizaciji ove obnove je Iso Kršnjavi, povjesničar umjetnosti, svestrani kulturni radnik i inicijator, te u kritičnom razdoblju pokretanja projekta predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. Obnova crkve i izvedba novog inventara, poglavito crkvenog ikonostasa događa se u jednom od najuzbudljivijih trenutaka hrvatske umjetnosti: prvaci hrvatske moderne vraćaju se privremeno ili konačno sa svojih školovanja, puni novih ideja i revolucionarnih umjetničkih koncepata neviđenih u našim krajevima, sukobi tradicionalista i modernista kulminiraju u polemikama u kojima se ne biraju riječi, promjenjiva politička sudbina Kršnjavog snažno se odražava na umjetničke projekte, ali i na sudbine pojedinih slikara i kipara. U tim okolnostima realiziraju se neki, još danas nedovoljno prepoznati projekti kroz koje se Hrvatska transformira iz provincije u kulturnu srednjoeuropsku sredinu. Jedan od takvih projekata je i križevačka katedrala, te njen ikonostas. Križevački ikonostas je važno, prijelomno djelo u hrvatskoj umjetnosti i kulturi, koje ostavlja trag u pojedinačnom umjetničkom itineraru slikara koji su na njemu radili, te u većoj grupi djela nastalih u sljedećih nekoliko godina. U članku će se pokušati objasniti nastanak ovog ikonostasa iz sukoba i sinergije mnoštva likovnih i ne-likovnih čimbenika, likovne tradicije i novoškolovanih slikara, političke konstelacije u prostoru koji obilježava Kršnjavi sa svojim pristašama i protivnicima, te na kraju, mada možda i najvažnije, specifičnih viđenja istočnog rituala, a posebno unijatske crkvene zajednice.
Ključne riječi
ikonostas; hrvatska moderna; Ivan Tišov; Iso Kršnjavi; biskup Julije Drohobeczky; grkokatolička katedrala; historicizam; Herman Bollé; Križevci
Hrčak ID:
150057
URI
Datum izdavanja:
28.12.2015.
Posjeta: 3.119 *