Izvorni znanstveni članak
PUSTINJA BLACA - KULTURNI KRAJOLIK
Radoslav Bužančić
orcid.org/0000-0003-4661-852X
; Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu
Sažetak
Poseban fenomen na Braču predstavljaju samostani koje su sagradili
glagoljaški pustinjaci iz Poljica čije su zajednice tu molile
i radile od 16. do 60-ih godina 20. st. Ova preobrazba divljine
u kultivirani krajolik daje poseban pečat jedinstvenom okolišu
nastalom sjedinjavanjem uglavnom nenastanjene južne obale
Brača s pastirskim planinskim dijelom otoka. Pustinja Blaca nisu
samo iznimno vrijedan kulturni spomenik, ona su apsolutna točka
u prostoru, središte cjelovitog i zaokruženog eko-sustava kojem
pripadaju obrađena samostanska polja i imanja, te pastirski zaselci
s pašnjacima razasutim podno Vidove gore. Pustinjački samostan
bio je upravno i kulturno središte tog mikrosvijeta s izgrađenom
infrastrukturom. Zaštićeni prostor blatačkog kompleksa trebao bi
se tretirati kao svojevrstan hortus conclusus koji ponovnim kultiviranjem onog što je nekoć bilo obrađeno ne mora izgubiti svojstva prirodnog prostora. U dobro izbalansiranom omjeru divljeg i obrađenog može se sačuvati izvorna ljepota netaknute prirode.
Ključne riječi
Pustinja Blaca; otok Brač; kulturni spomenik; eko-sustav; kulturni krajolik
Hrčak ID:
159287
URI
Datum izdavanja:
30.5.2015.
Posjeta: 4.001 *