Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24141/2/1/1/5

Mišljenja studenata o potrebnim znanjima za obavljanje sestrinske prakse i samoprocjena usvojenosti kompetencija na kraju studija sestrinstva

Snježana Čukljek orcid.org/0000-0002-6435-5818 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Sanja Ledinski Fičko ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Ana Marija Hošnjak ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Martina Smrekar ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Ciljevi istraživanja bili su utvrditi mišljenja studenata o potrebnim znanjima za obavljanje sestrinske prakse navedenima u direktivama EU-a, samoprocjenu studenata o usvojenim kompetencijama te mišljenja o pripravničkom stažu. Cilj istraživanja bio je i utvrditi postoje li razlike u odgovorima studenata ovisno o prethodno završenom obrazovanju.

Metode: U istraživanju je sudjelovao 61 student treće godine redovnog studija sestrinstva. Studenti su dobrovoljno i anonimno ispunili upitnik koji je konstruiran za potrebe istraživanja, a obuhvaćao je demografske podatke, područja učenja prema Direktivi 2005/36/EC i kompetencije prema Direktivi 2013/55/EU te pitanja povezana s potrebom i trajanjem pripravničkog staža po završetku studija.

Rezultati: Pri završetku studija studenti smatraju najvažnijima znanja iz područja zdravstvene njege (M=4,74), komunikacijskih vještina (M=4,49) te kliničkih i temeljnih medicinskih znanosti. Najnižom procjenjuju potrebu za znanjima iz osnova istraživačkog rada. Više rezultate povezane s važnošću potrebnih znanja navode studenti koji nisu završili srednju medicinsku školu (p=0,035). Studenti su oprezni prilikom samoprocjene usvojenosti kompetencija sestrinske prakse. Najvišom procjenjuju sposobnost usmjeravanja pojedinaca, obitelji i skupina prema zdravom načinu života i skrbi o sebi, a najnižom sposobnost samostalnog pokretanja trenutačnih mjera za spašavanje života te provođenja mjera u kriznim i opasnim situacijama. Većina ispitanika (74,6 %) navodi da je pripravnički staž potreban nakon završetka studija te da bi trebao trajati do šest mjeseci. Studenti koji smatraju da je pripravnički staž potreban navode više vrijednosti u odgovorima povezanima s potrebnim znanjima za obavljanje sestrinske profesije (p=0,033).

Zaključak: Zapošljavanje novodiplomiranih medicinskih sestara u sustavu zdravstva i početak rada predstavlja stres i izazov za novodiplomiranu sestru. Kako bi se olakšala tranzicija iz uloge studenta u ulogu medicinske sestre nužna je suradnja obrazovnog i zdravstvenog sustava.

Ključne riječi

studij sestrinstva; medicinske sestre; kompetencije; znanja

Hrčak ID:

194748

URI

https://hrcak.srce.hr/194748

Datum izdavanja:

18.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.710 *