Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9
Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća
Stjepan Ćosić
; Hrvatskii studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nikola Glamuzina
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadržaj triju kartografskogeografskih izvorâ dubrovačke provenijencije. Riječ je o rukopisnim djelima koja su nastala približno u isto vrijeme, potkraj 17. stoljeća, kada dolazi do bitnih promjena u političkoj konstelaciji jugoistočne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je “lokalno znanje” moglo postati dostupno potencijalnim osvajačima. Stoga u Dubrovniku nije bilo službenih kartografa ni kartografskih radionica. Sadržaj karata s ucrtanim granicama i mnoštvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlovačkog mira 1699, kada su Dubrovčani vodili diplomatsku borbu s Mlečanima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zaleđu. Iako dubrovačke karte tehnički neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz užeg područja Republike i neposrednog zaleđa po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mreža i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa.
Ključne riječi
Dubrovačka Republika; rukopisne karte; Mletačka Republika; kartografija 17. stoljeća; Jugoistočna Europa; Veliki osmanski rat; Sanson; Cantelli; Coronelli; toponimija
Hrčak ID:
199723
URI
Datum izdavanja:
2.5.2018.
Posjeta: 2.741 *