Ostalo
Institucionalni aspekti nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske nakon Domovinskog rata
Marko Horvat
Boško Picula
Marko Trnski
Sažetak
Prati li studentska populacija odluke hrvatskih političkih aktera vezane uz nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske, i općenito, koje aspekte sigurnosti smatra osobito značajnima za zemlju pet godina nakon završetka Domovinskog rata i uspostave teritorijalne cjelovitosti?
Navedena pitanja bila su polazište istraživanja "Institucionalni aspekti nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske nakon Domovinskog rata“ provedenog među studentima Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj je istraživačkog tima bio utvrditi kakav interes pokazuju studenti prema nacionalnoj sigurnosti dovodeći njezinu ukupnost u odnos, u prvom redu, s hrvatskim političkim institucijama, a potom i s aktualnim zbivanjima na ovom području. Tako su osim mišljenja ispitanika o radu političkih institucija i njihovom doprinosu sigurnosti zemlje i povjerenja u vojsku, policiju i obavještajnu zajednicu, traženi i odgovori o mogućem ulasku Hrvatske u NATO, o državama koje predstavljaju najveću opasnost za Hrvatsku, o nadzoru nad radom obavještajnih službi, kao i o vojnom roku i njegovoj civilnoj službi. Konačno, istraživanjem su se pokušali dovesti u vezu osobno procijenjeni interes i informiranost o političkim zbivanjima s postavljenim aspektima nacionalne sigurnosti.
Pošavši od osnovne hipoteze da studenti u uzorku smatraju političke institucije ključnim čimbenicima u doprinosu sigurnosti zemlje, te da imaju konkretna mišljenja; o drugim sigurnosnim aspektima, istraživanje je rezultiralo potvrdom temeljnih postavki, ali i nekim razlikama između muškog i ženskog dijela uzorka. To se ponajviše odnosi na nadzor i povjerenje u obavještajne službe, eventualni pristup NATO•u i regulaciju vojnog roka.
Ključne riječi
studenti; nacionalna sigurnost; Republika Hrvatska; NATO; vojni rok; obavještajne službe; povjerenje
Hrčak ID:
202702
URI
Datum izdavanja:
20.12.2000.
Posjeta: 1.503 *