Pregledni rad
https://doi.org/10.31192/np.16.2.10
»(Bez)vrijedni radovi« – jesu li faktor odjeka časopisa i broj citata adekvatni indikatori za evaluaciju kvalitete znanstvenika?
Aleksandar Racz
orcid.org/0000-0002-3118-2623
; Zdravstveno veleučilište, Zagreb, Hrvatska
Suzana Marković
orcid.org/0000-0001-7035-1293
; Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci, Opatija, Hrvatska
Sažetak
Promjene pokretane tehnologijom koje posljedično dovode do uzastopnog povećanja on-line dostupnosti i pristupljivosti časopisima i znanstvenim radovima ubrzano mijenjaju obrasce akademske komunikacije i publiciranja. Širenje važnih otkrića u znanstvenoj zajednici počinje objavljivanjem u recenziranim časopisima. Svrha je ovoga članka prepoznati, kritički procijeniti i integrirati nalaze relevantnih, visokokvalitetnih individualnih studija koje se bave trendovima povećanja vidljivosti i pristupačnosti akademskoga izdavaštva u digitalnom dobu. Rezultati i diskusija: Broj citata koja pojedini znanstveni rad dobiva često se koristi kao mjera njegova utjecaja, a šire shvaćeno i njegove kvalitete. Zabilježene su mnoge aberacije u praksi citiranja kroz pokušaje povećanja utjecaja nečijega znanstvenoga rada manipuliranjem sa samocitiranjem, inter-citiranjem i udruživanjem u »citatne kartele«. Mogući putovi kojima bi autori mogli legalno povećati vidljivost i dostupnost svojih istraživačkih rezultata, s povećanjem broja citata i pojačavanjem mjerljivoga odjeka utjecaja, kako rada tako i znanstvenika, snažno su poboljšani on-line komunikacijskim alatima kao što su umrežavanje (LinkedIn, Research Gate, Academia.edu, Google Scholar), dijeljenje (Slide Share),dijeljenje podataka (Dryad Digital Repository, Mendeley database, PubMed, PubChem), dijeljenje koda, praćenje veličine utjecaja (Facebook, Blogovi, Twitter, Google Plus), te objavljivanjem u časopisima otvorenoga pristupa. Mnogi znanstveni i pregledni radovi u posljednjem desetljeću ispitali su hoće li se radovi objavljeni u časopisima s otvorenim pristupom više citirati u odnosu na radove objavljene u časopisima koji naplaćuju pristup, te većina rezultata upućuje na zaključak da bi mogla postojati komparativna prednost pri citiranju radova objavljenih uz otvoreni pristup u odnosu na drugu skupinu časopisa u mnogim, ako ne i u svim područjima znanosti. Ostaje upitno jesu li radovi koji ne budu nikad citirani doista i »bezvrijedni radovi«, te jesu li su faktor odjeka časopisa i broj citata doista jedini adekvatni indikatori za evaluaciju kvalitete znanstvenika? Zaključak: Frazu »Objavi ili nestani«, koju se obično koristi za opisivanje pritiska na članove akademske zajednice da brzo i neprekidno objavljuje znanstvene radove za održavanje ili napredak u daljnjoj karijeri, u 21. stoljeću se može preoblikovati u »Objavi i budi citiran, da možda ne bi nestao.«
Ključne riječi
citiranje; samocitiranje; citatni karteli; otvoreni pristup; pristupljivost; vidljivost; nove tehnologije
Hrčak ID:
203400
URI
Datum izdavanja:
10.7.2018.
Posjeta: 2.891 *