Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32728/tab.15.2018.12
Traduktološki pristup, prijevodne strategije i kulturološki doprinos u prvom cjelovitom talijanskom prijevodu Hektorovićeve ekloge Ribanje i ribarsko prigovaranje
Eliana Moscarda Mirković
Katja Radoš-Perković
Sažetak
Prvi cjeloviti talijanski prijevod Hektorovićeva Ribanja i ribarskoga
prigovaranja plod je entuzijazma slovensko-talijanske znanstvenice i
prevoditeljice Sare Trampuž. Prijevod je nastao još 2006. godine i do danas nije
objavljen u tiskanom obliku, već je dostupan samo na mrežnoj poveznici portala
Viaggio adriatico. Iako je neobično da se ovo renesansno djelo tek u 21. stoljeću
prvi puta predstavlja talijanskoj znanstvenoj i široj publici, razlog vjerojatno leži u
njegovoj davnoj diskvalifikaciji iz pera poznatoga talijanskog slavista Artura
Cronije. Naime, Cronia je Hektorovićevu eklogu usporedio s onodobnim
talijanskim inačicama ecloge piscatorie i, utvrdivši da je vrlo različita od
talijanskoga modela, zaključio kako je samim time manje vrijedna u kontekstu
vremena i žanra. Upravo spomenuta različitost i jedinstvenost Ribanja, dobro
poznata u kroatističkim i slavističkim specijaliziranim krugovima, postala bi,
zahvaljujući prijevodu, dostupna i talijanistima, omogućujući otkrivanje novih
aspekata, srodnosti i vrijednosti djela. Rad istražuje traduktološke osobine
talijanskoga prijevoda Sare Trampuž i njihov učinak na prijenos izvornih motiva u
kulturu primateljicu. Pomoću primjera iz izvornika i prijevoda, prikazuju se
uočene prijevodne strategije kao što su leksička kreacija ili opisni prijevod,
odnosno slobodna interpretacija stihova. Posebno se ističe način na koji
prevoditeljica tumači kulturno specifične elemente poput toponima,
antroponima ili pojmova vezanih uz ribarenje i vrste riba.
Ključne riječi
Hektorović; ribarska ekloga; talijanski prijevod; traduktološka analiza
Hrčak ID:
205048
URI
Datum izdavanja:
4.9.2018.
Posjeta: 1.499 *