Šumarski list, Vol. 143 No. 5-6, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.2
Prvi ulovi Xylosandrus germanus(Blandford, 1894) u naletno-barijernim klopkama i porast populacije u nizinskim hrastovim sastojinama Hrvatske
Milivoj Franjević
; University of Zagreb, Faculty of Forestry
Zoran Šikić
orcid.org/0000-0002-8684-0451
; University of Zadar, Department for Ecology, Agronomy and Aquaculture
Boris Hrašovec
orcid.org/0000-0003-4172-4593
; University of Zagreb, Faculty of Forestry
Sažetak
U prvom desetljeću 21. stoljeća u hrvatskim nizinskim hrastovim sastojinama proveden je niz istraživanja vezanih uz integriranu zaštitu hrastove oblovine. U središtu ovih istraživanja bila je olfaktorna manipulacija domaćim vrstama iz rodova Trypodendron i Xyleborus uz uporabu naletno-barijernih klopki kompletiranih s atraktantima (lineatin, ETOH, GLV, Domowit-Trypowit D®). Tijekom ovih eksperimenata u ulovima naletno-barijernih klopi, pojavila se nova vrsta za hrastove nizinske sastojine u Hrvatskoj Xylosandrus germanus. Pojava vrste Xylosandrus germanus u ulovima naletno barijernih klopki prvi puta je zabilježena u dijelu terenskih eksperimenta (2009. godine), a ulovi u naletno-barijernim klopkamasu bili su u porastu ostatak perioda provedenih istraživanja. Tijekom 2011. godine fenologija potkornjaka drvaša nizinskih hrastovih sastojina provedena je od siječnja do početka lipnja. U ovom periodu zabilježena je i praćena fenologija šest vrsta potkornjaka drvaša, od kojih je T. signatum bio najbrojniji, a invazivna strana vrsta X. germanus je bio drugi po brojnosti tijekom ovog opažanja, iako prisutan u ulovima naletno barijernih klopki 2011 godine. Iako je ekonomski značaj X. germanus malen, ovo je vrsta koja je prisutna u Europi 65 godina. Postoje zabilježeni slučajevi iz Švicarske 1995. g. kada je X. germanus napao 20 000 m3 smreke i jele u regiji Jura. S ekološkog gledišta, glavna zabrinutost je da X. germanus postaje jedan od najbrojnijih potkornjaka na područjima u kojima se etablirao, ali bez dokaza o negativnom utjecaju na autohtone vrste. Iako se smatra da X. germanus ima potencijal negativno utjecati na lokalno nestajanje autohtonih vrsta i biološku raznolikost (Henin and Versteirt 2004; Bouget and Noblecourt 2005). Istraživanja u Belgiji pokazuju da postoji preklapanje ekoloških niša X. germanus sa nekoliko autohtonih vrsta (Henin and Versteirt 2004). U Sjevernoj Americi , X. germanus je jedan od ekonomski najvažnijih negativnih čimbenika u rasadnicima. Neki autori navode da postoji izvjesna razina fiziološkog stresa koja nije uočljiva, ali stabla ipak emitiraju stresom generirane atraktivne tvari koje privlače potkornjake tijekom rojenja. X. germanus se smatra štetnikom koji napada fiziološki oslabljena stabla pod stresom, ali neka istraživanja pokazuju da napada i naizgled zdrava stabla. Prisutnost i brojnost X. germanus u Hrvatskoj još treba biti dodatno istražena, jer se ovaj polifagni štetnik uspješno razvija na velikom broju vrsta listača i četinjača. X. germanus isto može biti i vektor za određene uzročnike bolesti i najčešće se povezuje sa gljivama iz roda Fusarium, koje mogu uzrokovati odumiranje stabala, venuće i rak na napadnutim stablima. Ovakav vektorski odnos dokazan je na vrstama iz roda Juglans. X. germanus može prenositi i holandsku bolest brijesta. Zbog navedenog potrebno je daljnje praćenje i istraživanje utjecaja izrazito polifagne invazivne vrste potkornjak drvaša X. germanus na ekosustave nizinskih hrastovih sastojina.
Ključne riječi
potkornjaci drvaši; integrirana zaštita hrastove oblovine; CEN EN 1316-1; FSC; invazivna strana vrsta
Hrčak ID:
221205
URI
Datum izdavanja:
30.6.2019.
Posjeta: 2.131 *