Atti, Vol. XLVI No. 1, 2016.
Izvorni znanstveni članak
David Di Paoli Paulovich
; Trieste
Sažetak
U slojevitoj glazbenoj kulturi Kopra prepoznati su muzički žanrovi koji odražavaju prije
svega modele prakticirane u Veneciji. Kulturološki napredno društvo kao što je bilo ono
koparsko, poremećeno samo epidemijom kuge u 17. stoljeću, postalo je odjek Venecije na
istočnoj jadranskoj obali. Liturgijski cantus firmus i cantus fractus, spojeni s lokalnim
akvilejskim i pučkim patrijarhijskim repertoarom na mletački način, isprepliću se s vokalnim
i vokalno-instrumentalnim crkvenim repertoarom koparskih i talijanskih skladatelja, koji se
izvodi u mnogobrojnim gradskim crkvama, u nekoj vrsti natjecanja u umjetničkoj ljepoti
između manjih istarskih gradića. Sve je to prekinuto padom Prejasne Republike i kasnijim
Napoleonovim ukidanjem samostana. Katedrala, bratovštine, crkveni redovi, plemićka
udruženja su oslonac tog glazbenog svijeta u stalnom previranju, ali ga ne pohađaju samo
stručnjaci, već i koparski puk koji u svjetovnim narodnim pjesmama izražava vlastitu
mletačko-istarsku dušu, odgojenu kroz stoljeća glazbene kulture. Raznorazni repertoari se
miješaju u liturgijskoj izvedbi tijekom godine, tako da nastaje složena tipologija izvedenih
napjeva, međusobno udaljenih po povijesnom razdoblju, ukusu i nastanku, ali ipak spojenih
u zborskoj čežnji i u mozaiku glazbenih boja što su uljepšavali Kopar i dušu njegovih
stanovnika koji su ga, obogaćeni takvim nasljeđem, ljubomorno čuvali. „Zajednička gradska
baština koja je dirala najniže slojeve stanovništva kao i obrazovane klase postala je oblik
raširene kulture koja je predstavljala simbolički znak dobrog nivoa umjetničke i intelektualne
zrelosti dosegnute u Kopru“.
Samo zbivanja tijekom i nakon Drugog svjetskog rata naglo će prekinuti sazrijevanje glazbeno
bogate i složene zajednice.
Ključne riječi
Hrčak ID:
241700
URI
Datum izdavanja:
16.6.2017.
Posjeta: 800 *