Izvorni znanstveni članak
Slavenske starine u radovima Jurja Križanića
Οльга Акимова
Sažetak
U članku se analiziraju predodžbe Jurja Križanića o početku slavenske povijesti i slavenskoga jezika, odražene u njegovim radovima, nastalima u sibirskome izgnanstvu u Tobolsku. Razmatra se kritika, koju je započeo Križanić, etnogenetskih predodžbi i mitova, postojećih u raznim kulturnim tradicijama, kako zapadnoeuropskoj, tako i ruskoj, što je za njegovo vrijeme bilo novo i pokazivalo samostalnost njegovih nazora. Oštrica njegovih polemičkih rasuđivanja bila je usmjerena protiv predodžbe rane ruske povijesti u oficijelnoj ruskoj povijesnoj misli, uglavnom u onom obliku kako je ona bila izložena u tekstu prve polovice XVII. st. „Skazanje o Slavenu i Rusu“, gdje se značenje te povijesti određivalo uglavnom njezinom povezanošću s nekim mitskim i povijesnim događajima i ličnostima. Križanić je branio ideju vlastite, drevne i od vanjskih utjecaja slobodne povijesti ruske države i izgrađivao, koristeći pojedine postulate europske historiografije i leksikografi je, na nju oslonjenu (prema njoj orijentiranu) koncepciju drevne slavenske povijesti i povijesti nastajanja slavenskih jezika. Kontekstom tih nazora bilo je Križanićevo traženje političkoga i kulturnoga sustava koji može podržati i sačuvati, u uvjetima germanske vladavine i turske ekspanzije, ne samo hrvatski, već i šire – slavenski kulturni potencijal i jezik.
Ključne riječi
Juraj Križanić; povijest slavenskih književnih jezika i kultura; historografija XV-XVII st.; etnogenetski mitovi
Hrčak ID:
22347
URI
Datum izdavanja:
29.3.2008.
Posjeta: 2.522 *