Kratko priopćenje

Matej Župančič ; Museo regionale Capodistria

Sažetak

Autor piSe da proslost ni je samo virtualne realnost posto se mogu uz jedan
interdisciplinarni pristup rekonstruirati, na kriticki naCin, dogadaji u povijesti kao sto su:
kolonizacija, drzavno upravljanje i kontrola podrucja; na njih utjeéu i prirodni Cimbenici
koji danas mogu biti odredeni uporabom metode razlicitih òd onih tradicionalno-pvijesnih.
S tim u svezi navodi ova tri primjers:
a) Analize peluda koje podriavaju tezu o kolonizaciji koparskog otoka pocevsi veé
od III st. p. Kr., te poricu staru tezu o <> otoku i o nestanku, u venecijanskom
periodu, gustih bukovih suma u okolici. O tome nemamo povijesnih podataka, dok s
druge strane mala je vjerojatnost da je za nestanak bukovih suma odgovoran samo i
iskljuCivo prirodni faktor.
b) Utjecaj prodora mora i aktivonost covjeka da isto zeustavi i obuzda (djela
pozemljivanja) u odreotivanju urbanistike grada Kopra.
c) Analize staro slavenskih nalaza u susjednoj Furlaniji te djelomicno i u Venetu,
mogu nas navesti da pomislimo na slavenska naselja koja su prethodila kolonizaciji
podrucja tijekom ugarskih devastacija (X st.).
Autor predlaie hipotezu o prisutstvu jedne moguée karolinske kolonizacije, koja
nije potvrdena povijesnim nalazima, sliéne onoj u Istri. Na kraju, pita se nije li ekspanzija
Goricijskih grofova, koja je povjesno i potvrdena, kroz Kras do Pazina u Istri, bila
predhodena jednom drugom kolonizacijom, koja nema povijesnih dokaza, i koja potjece
s podrucja Friulija.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242790

URI

https://hrcak.srce.hr/242790

Datum izdavanja:

25.7.1997.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 515 *