Izvorni znanstveni članak
Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.)
Nikola Šimunić
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić
Ivo Turk
orcid.org/0000-0001-6090-1327
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Dražen Živić
orcid.org/0000-0002-5293-568X
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar
Sažetak
Pogranično područje Hrvatske s Mađarskom u širem smislu obuhvaća dijelove četiri županije: Međimurske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske. Konkretnije, u ovom se radu pogranično područje odnosi na gradove i općine unutar naprijed navedenih županija koje svojim teritorijem izlaze na državnu granicu. Riječ je o 26 jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i 23 općine sa ukupno 144 naselja. U tradicionalnom se smislu za europska pogranična područja najčešće vežu pojmovi poput prometne izoliranosti i perifernosti. U današnje vrijeme, međutim, u sklopu Europske Unije dolazi do njihove značajne društvene i ekonomske transformacije. To se posebno odnosi na schengenski prostor gdje granice više ne razdvajaju, nego spajaju susjedne države. Hrvatska je nova članica Europske Unije i kao takva još nije integrirana u schengenski prostor gdje je putovanje moguće bez granične kontrole. Stoga još uvijek nije došlo do transformacije hrvatskoga pograničnoga područja prema susjednim državama koje su članice EU, a to svojega odjeka ima u prošlim i aktualnim demografskim trendovima i procesima. Hrvatska granica s Mađarskom je najranije definirana hrvatska kopnena granica koja je uspostavljena još u srednjemu vijeku i vezana je u svojem najdužem dijelu uz tok rijeke Drave. Sve ostale kopnene granice Republike Hrvatske definirane su kasnije, s time da su tek nakon osamostaljenja Hrvatske postale državne (međunarodne) granice. Za vrijeme bivše Jugoslavije jedino je hrvatska kopnena granica s Mađarskom bila međunarodna. Ta je činjenica uvjetovala manju prekograničnu suradnju i povezanost nego što je to bio slučaj s ostalim granicama koje do prije tridesetak godina nisu bile međunarodne. Demografskom je analizom utvrđen depopulacijski i emigracijski karakter demografskih dinamičkih promjena u referentnom vremenskom razdoblju od popisa stanovništva 1981. do 2018. godine. Riječ je o kontinuiranim i prostorno izrazito homogenim negativnim demografskim trendovima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca) koji značajno destabiliziraju koncept demografske održivosti kao uvjeta sveukupne društvene i ekonomske stabilizacije i revitalizacije pograničnoga područja što, dakako, ima i svoju sigurnosnu dimenziju.
Ključne riječi
depopulacija; Hrvatska; Mađarska; pogranično područje; demografska održivost
Hrčak ID:
248864
URI
Datum izdavanja:
1.12.2020.
Posjeta: 1.987 *