Pregledni rad
https://doi.org/10.21857/mzvkptqkg9
Mažuranići u hrvatskome kulturnom krugu Rijeke 19. stoljeća
Ivona Smolčić
; Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Devetnaesto je stoljeće u Hrvatskoj obilježeno razdijeljenošću zemalja, gospodarskom
i kulturnom stagnacijom te mnogim pokušajima odnarođivanja, koji su se uspješno
provodili i putem školstva. Tadašnja Rijeka predstavljala je bitno središte mađarskoga
gospodarskog interesa, koji je uzrokovao sve izraženije političko posezanje za tim
gradom. Njezina suverenost posebno se nastojala narušiti tijekom ere neoapsolutizma,
kada se provodila germanizacija svih negermanskih naroda pod vlašću Monarhije. Usto,
dio riječkoga građanstva bio je pod utjecajem ideologija nesklonima hrvatskim interesima
smatrajući ih opasnima i stranima. Unatoč tome tamošnja gimnazija podarila je
mnoge istaknute intelektualce i čuvare narodne stvari. Prvi od njezinih učenika koji je
uvidio potrebu borbe za nacionalni duh i prije svega jezik bio je kasniji pjesnik i prvi ban
pučanin Ivan Mažuranić (1814. – 1890.). Njegov brat Antun (1805. – 1888.), također
riječki gimnazijalac, postaje zagrebačkim profesorom, prvim predavačem hrvatskoga
(ilirskoga) jezika i književnosti na hrvatskome (ilirskome) jeziku. Kasnije se vraća kao
ravnatelj ustanove gdje se nekoć školovao provodeći pritom svoje preporoditeljske ideje
uz početnu podršku ne samo učenika nego i kolega. Najraniji zapisi Ivane Brlić-Mažuranić
bilježe njezin posjet Rijeci, uz mnoštvo vrijednih historiografskih podataka.
Zahvaljujući kasnije sklopljenim obiteljskim vezama između Brlića i Ružića, u tome
se gradu čuvaju knjižnica te spomenička zbirka obitelji Mažuranić, koja u svojemu
fundusu pohranjuje knjige i predmete kolosalnoga značenja za nacionalnu kulturu.
Ključne riječi
novljanski Mažuranići; riječka gimnazija; Antun Mažuranić; Ivan Mažuranić; Ivana Brlić Mažuranić; Vila Ružić.
Hrčak ID:
250189
URI
Datum izdavanja:
7.1.2021.
Posjeta: 1.879 *