Skoči na glavni sadržaj

Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 43. No. 6., 2020.

Stručni rad

https://doi.org/10.31727/gzb.43.6.4

Usporedba tradicijskog kultivara heljde sjeverozapadne Hrvatske sa stranim sortama

Ivanka Habuš Jerčić ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Maja Žulj Mihaljević ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Jerko Gunjača ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Anita Bošnjak Mihovilović ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Snježana Kereša ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Marijana Barić ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Edita Baričević ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Mara Bogović ; Ministarstvo poljoprivrede, Varaždin, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 1.705 Kb

str. 32-37

preuzimanja: 326

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak


Obična heljda (Fagopyrum esculentum Moench) posljednjih godina privukla je veliku pozornost zbog visoke prehrambene vrijednosti i ljekovitih svojstava. Ova kultura ima dugu povijest uzgoja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a posebno je interesantna u sustavu ekološkog uzgoja. Posljednjih godina raste interes za proizvodnjom i konzumiranjem heljde, no problem predstavlja nedostatak odgovarajućeg sjemenskog materijala. Naime na sortnoj listi Republike Hrvatske nema niti jedne upisane sorte heljde, te se sadašnja proizvodnja temelji uglavnom na sjemenu tradicijskih kultivara (lokalnih populacija) te na uvozu stranih (uglavnom slovenskih) sorata od strane vlasnika OPG-ova. Cilj ovog rada je informirati stručnu javnost o utjecaju načina proizvodnje i roka sjetve na morfološka i agronomska svojstva tradicijskog kultivara heljde Varaždinska. Na osnovu rezultata ovog istraživanja nije utvrđena značajna razlika tradicijskog kultivara u odnosu na strane sorte ni u jednom od mjerenih morfoloških (visina biljke, broj grana po biljci i broj cvatova po biljci) i agronomskih (masa zrna po biljci i masa 1000 zrna) svojstava. Način proizvodnje (konvencionalni, ekološki) također nije značajno utjecao na prosječne vrijednosti mjerenih morfoloških i agronomskih svojstava, iako je utvrđena veća vrijednost morfoloških svojstava u ekološkoj proizvodnji.

Ključne riječi

heljda, tradicijski kultivar, morfološka svojstva, agronomska svojstva, ekološka proizvodnja, konvencionalna proizvodnja

Hrčak ID:

247758

URI

https://hrcak.srce.hr/247758

Datum izdavanja:

11.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.503 *

License (open-access, http://creativecommons.org/licenses/by/2.5/):

Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

License (open-access):

Ovo je članak s otvorenim pristupom distribuiran pod uvjetima licence Creative Commons Attribution, koji dopušta neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju u bilo kojem mediju, pod uvjetom da se izvorno djelo pravilno citira.

License (open-access):

This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.

Publication date:

Volume: 43

Issue: 6

Pages: 32-37

DOI: 10.31727/gzb.43.6.4

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional paper

Keywords:

Keyword: heljda, tradicijski kultivar, morfološka svojstva, agronomska svojstva, ekološka proizvodnja, konvencionalna proizvodnja

Keywords:

Keyword: buckwheat, traditional cultivar, morphological traits, agronomic traits, organic cropping system, conventional cropping system

Usporedba tradicijskog kultivara heljde sjeverozapadne Hrvatske sa stranim sortama

Translated Title (en): Comparison of the traditional buckwheat cultivar of northwestern Croatia with foreign varieties

Ivanka Habuš Jerčić[1]

Email: ihabus@agr.hr

Maja Žulj Mihaljević[1]

Email:

Jerko Gunjača[1]

Email:

Anita Bošnjak Mihovilović[1]

Email:

Snježana Kereša[1]

Email:

Marijana Barić[1]

Email:

Edita Baričević[1]

Email:

Mara Bogović[2]

Email:

 

[1] Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

[2] Ministarstvo poljoprivrede, Varaždin, Hrvatska

Abstract

Obična heljda (Fagopyrum esculentum Moench) posljednjih godina privukla je veliku pozornost zbog visoke prehrambene vrijednosti i ljekovitih svojstava. Ova kultura ima dugu povijest uzgoja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a posebno je interesantna u sustavu ekološkog uzgoja. Posljednjih godina raste interes za proizvodnjom i konzumiranjem heljde, no problem predstavlja nedostatak odgovarajućeg sjemenskog materijala. Naime na sortnoj listi Republike Hrvatske nema niti jedne upisane sorte heljde, te se sadašnja proizvodnja temelji uglavnom na sjemenu tradicijskih kultivara (lokalnih populacija) te na uvozu stranih (uglavnom slovenskih) sorata od strane vlasnika OPG-ova. Cilj ovog rada je informirati stručnu javnost o utjecaju načina proizvodnje i roka sjetve na morfološka i agronomska svojstva tradicijskog kultivara heljde Varaždinska. Na osnovu rezultata ovog istraživanja nije utvrđena značajna razlika tradicijskog kultivara u odnosu na strane sorte ni u jednom od mjerenih morfoloških (visina biljke, broj grana po biljci i broj cvatova po biljci) i agronomskih (masa zrna po biljci i masa 1000 zrna) svojstava. Način proizvodnje (konvencionalni, ekološki) također nije značajno utjecao na prosječne vrijednosti mjerenih morfoloških i agronomskih svojstava, iako je utvrđena veća vrijednost morfoloških svojstava u ekološkoj proizvodnji.

Translated Abstract

Due to its high nutritional value and medicinal properties buckwheat (Fagopyrum esculentum Moench) has attracted increasing attention in recent years. This crop has a long history of cultivation in northwestern Croatia. There is special interest in growing buckwheat in organic cropping system. In recent years, interest on the production and consumption of buckwheat is growing, but the problem is the lack of appropriate seed material. Not a single variety of buckwheat is registered on the variety list of the Republic of Croatia, and the current production is based mainly on seeds of traditional cultivars (local populations) and on the import of foreign (mostly Slovenian) varieties by family farm owners. The aim of this paper is to inform the professional public about the impact of cropping systems and sowing dates on the morphological and agronomic traits of the traditional buckwheat cultivar Varaždinska. Based on the results of this research, no significant difference was found between the traditional cultivar in relation to foreign varieties in any of the measured morphological (plant height, number of branches per plant and number of inflorescences per plant) and agronomic (grain weight per plant and 1000 grain weight) traits. The cropping systems (conventional, organic) also did not significantly affect the average values of the measured morphological and agronomic traits, although a higher value of morphological traits in organic cropping system was found.

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.