Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.52064/vamz.54.1.16
Groblje, grobovi i dvije crkve u Loboru – neki problemi i rješenja
Krešimir Filipec
Sažetak
U radu se raspravlja o grobovima oko predromaničke bazilike
u Loboru, Majka Božja Gorska. Glavni je naglasak na grobovima
vezanim uz vrijeme kada je ona već bila srušena. Nakon njenog
rušenja počinje sukcesivno sahranjivanje mrtvih već po ruševini
i njenoj unutrašnjosti. Prema arheološkim predmetima, sloj
grobova iznad ruševine mogao bi se datirati kroz cijelo 11. stoljeće,
a najkasnije do sredine 13. stoljeća. To je vrijeme kad se
primjećuje određeno blagostanje, ali također praćenje trendova
tada prisutnih diljem Panonske nizine i okolnih krajeva, a
koje karakterizira relativno velik broj predmeta u grobovima,
što je sve bilo manje prisutno u ranijem dobu kad se u grobove
nije unosilo gotovo ništa. Dakle, vrijeme diskontinuiteta, kad je
predromanička bazilika bila porušena, a još nije bila sagrađena
kasnoromanička crkva, proteže se od prve trećine 11. do sredine
13. stoljeća. Gledajući kronološki, taj bi se diskontinuitet mogao
povezati s događajima vezanim uz ponovni ulazak Svetoga Rimskog
Carstva u vrijeme vladavine Otona III., u drugoj polovini 10.
stoljeća u Panoniju, ili kad su Mađari teoretski prvi put zauzeli
ove prostore južno od rijeke Drave, vjerojatno u doba ugarskog
kralja Stjepana I., ili je možda riječ o vremenu nakon smrti hrvatskog
kralja Zvonimira (nakon 1089.), kad su sjevernu Hrvatsku
zauzeli Mađari. Najkasnije se taj diskontinuitet mogao zbiti tek
u vrijeme mongolske provale 1242., ali takvo što bilo bi moguće
samo ako se pojedinim tipovima predmeta produži vijek trajanja
do 13. stoljeća.
Ključne riječi
srednjovjekovno groblje, grobovi, 11. – 13. stoljeće, predromanička bazilika, kasnoromanička crkva
Hrčak ID:
266461
URI
Datum izdavanja:
6.12.2021.
Posjeta: 1.627 *