Biblijski pogledi, Vol. 28 No. 1-2, 2020.
Izvorni znanstveni članak
USPOREDBA IMENIČKIH DEKLINACIJA U PROTESTANTSKOM GLAGOLJSKOM NOVOM TESTAMENTU I TKONSKOM ZBORNIKU
Tanja Kuštović
orcid.org/0000-0001-5601-3183
Sažetak
Početkom 16. stoljeća u crkvenim krugovima sjeverne Europe počeo je reformacijski pokret. Najvažnije djelo protestantske književnosti je prijevod na hrvatski jezik Novoga testamenta (1562.-1563.), tiskan glagoljicom i ćirilicom, u Urachu, u Njemačkoj. Dosadašnja jezična istraživanja protestantskih knjiga pokazala su da su prevoditelji bili svjesni činjenice da njihov jezik u Novom testamentu nije normirani sustav jezika u današnjem smislu, nego je velika važnost pridana tome da biblijski tekstovi budu narodu maksimalno razumljivi, kao što su razumljivi tekstovi tzv. lijepe književnosti.
U radu se na temelju analize imenskih riječi protestantskog Novog testamenta nastoji utvrditi postoje li morfološka odstupanja u tom jeziku u odnosu na jezik neliturgijskog Tkonskog zbornika iz 16. stolje6a, kako bi se ustanovilo postoje li bitne jezične razlike između dviju vrsta tekstova- onih koji pripadaju liturgiji i onih koji ulaze u kategoriju
lijepe književnosti.
Iz analize je vidljivo da su razlike medu ova dva funkcionalno različita teksta ipak minimalne i to u smislu da jedan od tekstova ima više nastavaka za pojedini padež od onog drugog teksta. Višestruki nastavci u pojedinim padežima (npr. u lokativu) u oba teksta po svemu sudeći nisu izazivali problem u razumijevanju. Iz toga se zaključuje da bez obzira
na brojnost nastavaka u oba je slučaja riječ o uređenom istom sustavu. Ta je uređenost sigurno pomogla boljem razumijevanju u različitim krajevima i prilikama.
Ključne riječi
imenice; Novi testament; Tkonski zbornik
Hrčak ID:
275726
URI
Datum izdavanja:
17.11.2020.
Posjeta: 730 *