Biblijski pogledi, Vol. 29 No. 1-2, 2021.
Izvorni znanstveni članak
PITANJE GRAFIJSKIH UZORA ĆIRILIČKIM IZDANJIMA PROTESTANTSKE TISKARE U URACHU (1561—1563)
Mateo Žagar
; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku
Sažetak
Osnovna je namjera propitati odnos pismovnog sastava uraških ćiriličkih izdanja prema mogućim prethodno otisnutim predlošcima: crkvenoslavenskim izdanjima, knjigama Francyska Skaryne (1470 - 1551/ 1552), zapadnoćiriličkim otisnutim knjigama, kao i prema općoj ćiriličkoj rukopisnoj tradiciji. U središtu je zanimanja procjena u kojoj su se mjeri naši priređivači u Urachu oslanjali na poznata rješenja bjeloruskog učenjaka i tiskara Francyska Skaryne (prije svega na njegovu Bibliju tiskanu u sveščićima u Pragu 0d 1517. do 1519.), koliko su nasljedovali poznatu im crkvenoslavensku tradiciju (rukopisnu ili tiskanu), koliko su slijedili grafijske uzuse zapadnoćiriličkih knjiga koje su se koristile na zapadnom dijelu Balkana, je li traga ostavila i proširena latinička praksa, kao i glagoljička (osobito važne zbog toga što su im raspoloživi predlošci bili pisani tim pismima). Polazište ovoj raspravi bila je konačna, dokumentirana procjena stanja u uraškome ćiriličkome Novom testamentu,
a u obzir su se prema potrebi uzimale i druge uraške ćiriličke tiskovine, osobito Tabla za dicu (1561.) i pokusni listovi iz iste godine, priređeni i otisnuti prije tiskanja Novog testamenta. Na temelju cjelovite usporedbe Skarynina i uraškoga tiska ispostavilo se, naprimjer, da je pismo Skaryninih izdanja konzervativnije (kao što je bio i jezik), bliskije crkvenoslavenskoj tradiciji (po prepoznatljivu duktusu rukopisnih slova), a pismo uraških izdanja približenije praksi istodobnih latiničkih knjiga (prije svega po ortografskim rješenjima); u uraškom tisku umjesto očekivanih većih tragova minuskulizacijc (s obzirom na to da je tamošnji tisak tridesetak godina mlađi od Skarynina) opazili smo upravo naglašavanje dvolinijske (uncijalne, ustavne) organizacije redaka; slovna su polja ondje ujednačenije veličine,
a opozicija u izgledu velikih i malih slova nije tako izrazita (binarna) kao u Skaryninim izdanjima. Također, u uraškim izdanjima očigledan je u izgledu ćiriličkih slova utjecaj oblika latinskih slova, kao i slijeđenje slovnog sastava zapadnoćiriličkih (bosanskih, dubrovačkih) i hrvatskih glagoljskih knjiga (što se prepoznaje, naprimjcr, u pisanju đerva i jerova), koje su glagoljašima, priređivačima za tisak uraških knjiga, bile izvrsno poznate.
Ključne riječi
rani glagoljski tisak; rani ćirilički tisak, Urach, protestantski tisak, Francysk Skaryna
Hrčak ID:
276141
URI
Datum izdavanja:
14.10.2021.
Posjeta: 810 *