Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Pogoršanje zdravlja nije jedina mogućnost za adolescente: poboljšanje samoprocijenjenog zdravlja u mladića i djevojaka u dobi između 15 i 19 godina

Ferdinand Salonna ; Zavod za medicinsku i edukacijsku psihologiju, Zavod za rad i socijalnu skrb, Košiće, Slovenija
Berrie Middel ; Zavod za socijanu medicinu, Medicinski centar Groningen, Nizozemska
Maria Sleskova ; Zavod za medicinsku i edukacijsku psihologiju, Zavod za rad i socijalnu skrb, Košiće, Slovenija
Andrea Madarasova Geckova ; Zavod za medicinsku i edukacijsku psihologiju, Zavod za rad i socijalnu skrb, Košiće, Slovenija
Sijmen A. Reijneveld ; Zavod za socijanu medicinu, Medicinski centar Groningen, Nizozemska
Johan W. Groothoff ; Zavod za socijanu medicinu, Medicinski centar Groningen, Nizozemska
Jitse P. Dijk ; Zavod za socijanu medicinu, Medicinski centar Groningen, Nizozemska


Puni tekst: hrvatski pdf 101 Kb

str. 66-74

preuzimanja: 440

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 551 Kb

str. 66-74

preuzimanja: 475

citiraj


Sažetak

Cilj Utvrditi promjene u mentalnom i fizičkom zdravlju adolescenata u dobi između 15 i 19 godina.
Postupci Četiri smo godine pratili 844 učenika 31 srednje škole u Košicama u Slovačkoj (stopa
odaziva 45,6%). Rabili smo SF-36 ljestvice za procjenu vitalnosti i mentalnog zdravlja,
samoprocjenu zdravlja, dugoročnog zadovoljstva, dugotrajne bolesti, i broja primjećenih
zdravstvenih problema u dobi od 15 godina i četiri godine poslije.
Rezultati I mladići i djevojke prijavili su značajno pogoršanje vitalnosti (srednja razlika mladići
5,3; djevojke 3,3; P=0.001) i mentalnog zdravlja (srednja razlika mladići 7,7; djevojke 5,7;
P=0.001), dok su samo mladići prijavili pogoršanje u samoprocijenjenom zdravlju (P=0,047). Udio
mladića koji su prijavili pogoršanje bio je između 8% i 40%, dok je udio djevojaka koji su prijavile
poboljšanje bio između 8% i 45%. Značajno više djevojaka nego mladića prijavilo je poboljšanje u
mentalnom zdravlju (mladići 27% vs djevojke 34%) i vitalnosti (mladići 32% vs djevojke 39%),
dok je više mladića nego djevojaka prijavilo pogoršanje vitalnosti (mladići 55% vs djevojke 48%).
Veličina učinka za te razlika bila je vrlo niska (Cohenov H<0.20).
Zaključak Iako je primjećeno značajno pogoršanje u mentalnom zdravlju i vitalnosti u oba spola, s
većim pogoršanjem u samoprocijenjenom zdravlju u mladića, razlike između udjela onih koji su
prijavili poboljšanje i onih koji su prijavili pogoršanje bile su neznatne.

Ključne riječi

adolescenti; dugoročno istraživanje; zdravlje; pogoršanje vitalnosti

Hrčak ID:

26094

URI

https://hrcak.srce.hr/26094

Datum izdavanja:

15.2.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.925 *