Veterinarski arhiv, Vol. 94 No. 4, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.24099/vet.arhiv.2518
Varijabilnost u prevalenciji subkliničkog i kliničkog mastitisa i njegov utjecaj na mliječnost krava holštajnske i simentalske pasmine kao rezultat pariteta
Vesna Gantner
; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, J.J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
*
Ivana Jožef
; Faculty of Agriculture, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Marko Samardžija
; Faculty of Veterinary Medicine Zagreb, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zvonimir Steiner
; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, J.J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Ranko Gantner
; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, J.J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Dragan Solić
; Croatian Agency for Agriculture and Food, Osijek, Croatia
Klemen Potočnik
; Department of Animal Science, Biotechnical faculty, University of Ljubljana, Domžale, Slovenia
* Autor za dopisivanje.
Sažetak
U istraživanju je analizirano više od 10 milijuna zapisa na kontrolni dan, prikupljenih između siječnja 2005. i prosinca 2022. kako bi se utvrdila prevalencija subkliničkog i kliničkog mastitisa u krava holštajnske i simentalske pasmine te njegov utjecaj na kasniju proizvodnju mlijeka. Dnevni broj somatskih stanica (SCC) služio je kao pokazatelj subkliničkog (200 000/ml do 400 000/ml) i kliničkog (>400 000/ml) mastitisa. Utvrđeno je da se problemi povezani s mastitisom povećavaju s paritetom i da su češći u holštajnske nego u simentalske pasmine. Utvrđeno je da na dnevnu količinu mlijeka utječu različiti čimbenici, uključujući stadij laktacije, dob prvog teljenja, veličinu farme, sezonu, te regiju uzgoja. Također je utvrđeno da subklinički i klinički mastitis imaju značajan utjecaj na proizvodnju mlijeka. Na dan kada je otkriven subklinički/klinički mastitis (D-0) zabilježena je najniža mliječnost, dok pri sljedećim kontrolama mliječnosti slijedi povećanje proizvodnje mlijeka. Povećanje proizvodnje variralo je ovisno o obliku mastitisa, pasmini krava (holštajnska ili simentalska) i paritetu krava. Nadalje, pri prvoj sljedećoj kontroli mliječnosti (A-1) utvrđen je najveći porast dnevne količine mlijeka kod obje pasmine i u svim laktacijama. Porast dnevne mliječnosti bio je značajniji nakon kliničkog nego subkliničkog mastitisa te je bio izraženiji u holštajnske nego u simentalske pasmine. Nakon početnog povećanja proizvodnje mlijeka, kod gotovo svih krava došlo je do pada mliječnosti u narednom razdoblju nakon subkliničkog te kontinuiranog porasta nakon kliničkog mastitisa. Analiza mjesečnih i ukupnih razlika u proizvodnji mlijeka pokazuje da su krave imale najveći mjesečni porast proizvodnje mlijeka u prvom mjesecu nakon subkliničkog/kliničkog mastitisa. Najveće ukupno povećanje proizvodnje mlijeka zabilježeno je kod prvotelki holštajnske pasmine, koje je nakon kliničkog mastitisa iznosilo 44,91 kg. U usporedbi s holštajnskom pasminom, simentalske krave imale su manji porast proizvodnje mlijeka. Općenito, holštajnske krave imale su viši porast proizvodnje ili potencijal oporavka od simentalskih krava, osobito nakon kliničkog mastitisa. Prvotelke holštajnske i simentalske pasmine u drugom paritetu pokazale su najveći ukupni porast proizvodnje. Analiza sposobnosti oporavka životinja otkrila je da su prvotelke imale najmanji početni porast, ali su se mogle više regenerirati u ukupnom razdoblju u usporedbi sa starijim kravama s većim početnim, ali manjim ukupnim porastom.
Ključne riječi
mliječne krave; subklinički i klinički mastitis; prevalencija; učinak; proizvodnja mlijeka
Hrčak ID:
318857
URI
Datum izdavanja:
10.5.2024.
Posjeta: 0 *