Ostalo
https://doi.org/10.20471/LO.2024.52.01.06
Pacijenti u središtu zdravstvenog sustava ili paradoks „Studije padobrana“ (Parashute Study) koji želimo predstaviti?
Biljana Shrepfler
; IGET – Institute for Gastroenterological Tumors, Zagreb, Croatia
*
* Dopisni autor.
Sažetak
U posljednjih nekoliko godina naglasak na skrb usmjerenu prema pacijentu dobiva značajnu pozornost unutar globalne zdravstvene zajednice. Koncept skrbi usmjerene prema pacijentu postaje imperativ, posebno u zemljama Srednje i Istočne Europe (CEE), koje se suočavaju s brojnim izazovima uključujući ekonomska ograničenja, političku nestabilnost, različite razine zdravstvene infrastrukture i tehnologije.
Nedostatak financiranja dovodi do nedostatka medicinskog osoblja, zastarjele opreme i dugih lista čekanja za medicinske usluge, a i poteškoća u pristupu do nove inovativne terapije. Fragmentacija usluga dodatno komplicira put pacijenta, stvarajući diskontinuitet u skrbi i visoke troškove koji kompliciraju implementaciju ovog pristupa.
Ovaj članak koristi analogiju paradoksa 'Parachute Study' kao slikovitu ilustraciju ograničenja stroge primjene medicinskih dokaza, sugerirajući da zdravstveni sustavi trebaju uravnotežiti znanost s očitim potrebama i željama pacijenata kako bi se postigli optimalni rezultati. Zahtjevi za skraćivanjem apsurdnih birokratskih prepreka i jačanjem političke volje za prioritiziranje potreba pacijenata naglašavaju se kao ključni koraci prema uspješnoj integraciji skrbi usmjerene prema pacijentu.
Autorica na suptilno satiričan način argumentira da zdravstveni sustavi trebaju uravnotežiti činjenice sa stvarnim potrebama i preferencijama pacijenata. Primjeri poput Hrvatske, koja je iskoristila EU fondove za modernizaciju infrastrukture i zdravstvenog sustava, pokazuju kako članstvo u EU može unaprijediti kvalitetu skrbi. Ali, izazovi poput dugih čekanja za specijalističke preglede i poteškoća u pristupu novim terapijama i tehnologijama, ističu potrebu za inkluzivnim pristupima koji mogu zadovoljiti različite potrebe pacijenata, uključujući i ruralne zajednice. Unatoč napretku, Hrvatska se suočava s visokim stopama smrtnosti od raka, što ukazuje na potrebu za promjenama i učinkovitijeg upravljanja resursima kao i provedbe preventivnih mjera.
Skrb usmjerena prema pacijentu definira se kao skrb koja poštuje i odgovara na individualne želje, potrebe i vrijednosti pacijenata, osiguravajući da pacijentove vrijednosti vode sve kliničke odluke. Iako ovaj pristup pokazuje poboljšane zdravstvene ishode i zadovoljstvo pacijenata, njegova integracija u praksu zdravstveih sustava i dalje je izazovna za mnoge zdravstvene sustave, pa i one najrazvijenije.
Zaključno, autorica u čanku poziva na tripartitno partnerstvo svih činilaca: donositelja zdravstvenih politika, pružatelja
zdravstvenih usluga i zastupnika pacijenata (udruge pacijenata), kako bi zajedničkim naporima potsticali zdravstvenu kulturu kojoj je prioritet personalizirana skrb i na taj način prevladali sustavne prepreke i istinski smjestili pacijente u središte zdravstvenih sustava.
Na kraju, moramo zapamtiti da smo svi pacijenti.
Ključne riječi
skrb usmjerena na pacijenta; paradoks studija padobrana; zdravstveni sustavi; ekonomska ograničenja; birokratski izazovi; zdravstvena infrastruktura; ishodi pacijenata; razlike u pristupu; zagovaranje pacijenata; poboljšanje učinkovitosti; zastupnik pacijenata; politička volja, nejednakosti u zdravstvu; suradnja
Hrčak ID:
320774
URI
Datum izdavanja:
16.9.2024.
Posjeta: 111 *