Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31952/amha.24.1.1
O povijesti pojmova substantia alba i substantia grisea te drugih pojmova za obojene tvari u mozgu
František Šimon
; Department of Classical Languages, Faculty of Arts, P. J. Šafárik University, Košice, Slovakia
*
Ema Pavľáková
; Faculty of Medicine, Comenius University, Bratislava, Slovakia
Mária Šibalová
; Faculty of Medicine, Comenius University, Bratislava, Slovakia
* Dopisni autor.
Sažetak
Ova studija iz terminološke perspektive istražuje povijesni razvoj neuroanatomskih naziva kojima se opisuju obojene tvari u mozgu, osobito substantia alba (bijela tvar) i substantia grisea (siva tvar). Narativnim pregledom glavnih anatomskih izvora od antike do ranoga modernog doba prati se kako su deskriptori boja ušli u terminologiju anatomije i postupno počeli označavati različite moždane strukture. Dok antička anatomija nije razlikovala anatomiju mozga temeljenu na boji, arapske i salernske tradicije uvele su predodžbu o mozgu kao bijeloj tvari. Najranija poznata upotreba izraza substantia alba pojavljuje se u tiskanoj verziji srednjovjekovnog pseudogalenskog teksta De anatomia vivorum iz 1502., ali bi to mogla biti i kasnija urednička interpolacija teksta. Vesalius (1543.) bio je prvi koji je razlikovao moždanu tvar prema boji, uvodeći termine koji odgovaraju substantia alba i ranoj verziji substantia grisea. Do kraja 18. stoljeća uvedeni su višestruki termini temeljeni na bojama kako bi se prikazale različite moždane strukture. Unatoč razvoju znanja iz anatomije, nazivi koji označuju boju ostali su stabilni lingvistički znakovi te su često prethodili konceptualnim promjenama ili ih nadživjeli.
Ključne riječi
substantia alba; substantia grisea; boje; moždane tvari; anatomski termini
Hrčak ID:
351432
URI
Datum izdavanja:
21.9.2026.
Posjeta: 0 *