Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.159

Suicidalnost u starijoj životnoj dobi: od istraživačkih nalaza do kliničkih obrazaca u psihijatrijski hospitaliziranih bolesnika

Julija Radović ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska *
Ivana Ljubičić Bistrović ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Braće Branchetta 20, 51000 Rijeka, Hrvatska
Tatjana Ružić ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Braće Branchetta 20, 51000 Rijeka, Hrvatska
Gordana Rubeša ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Braće Branchetta 20, 51000 Rijeka, Hrvatska
Ira Zaharija ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska
Joško Prološčić ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska
Josipa Batur ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska
Marija Vučić Peitl ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova ulica 42, 51000 Rijeka, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Braće Branchetta 20, 51000 Rijeka, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Cilj: Prikazati čimbenike povezane sa suicidalnim
rizikom u starijoj životnoj dobi kroz istraživačke
nalaze i kliničke obrasce u hospitaliziranih
bolesnika. Materijali i metode: Deskriptivni
stručni prikaz temelji se na istraživačkim nalazima
te opažanjima bolesnika starije životne
dobi liječenih na Klinici za psihijatriju u razdoblju
od jedne godine koji su hospitalizirani
zbog suicidalne ideacije ili nakon suicidalnog
pokušaja. Rezultati: Prema dostupnim istraživačkim
nalazima, suicidalni rizik u starijoj
životnoj dobi povezuje se s kumulacijom psihičkih,
somatskih, kognitivnih, funkcionalnih, socijalnih i farmakoloških čimbenika. U tom se
kontekstu, među ostalim, ističu raniji pokušaji
suicida, psihički poremećaji, kognitivno oštećenje
ili demencija, somatski multimorbiditet,
kronična bol, funkcionalni pad, gubitci, izolacija
i dostupnost letalnih sredstava. Zaključak:
Procjena suicidalnosti u osoba starije životne
dobi ne bi se smjela oslanjati dominantno na
eksplicitno izrečenu suicidalnu ideaciju. Klinički
je važno prepoznati kumulaciju rizičnih čimbenika
te manje verbalizirane oblike patnje, poput
gubitka autonomije, osjećaja tereta, povlačenja
ili zasićenosti životom. Biopsihosocijalna
procjena može pridonijeti prepoznavanju rizika
i planiranju individualiziranih intervencija.

Ključne riječi

suicidalnost; starija životna dob; suicidalni rizik; psihijatrijska hospitalizacija; biopsihosocijalna procjena

Hrčak ID:

352272

URI

https://hrcak.srce.hr/352272

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *