Socijalna psihijatrija, Vol. 54 No. 2, 2026.
Sažetak sa skupa
https://doi.org/10.24869/spsih.2026.214
Stanje nalik demenciji uzrokovano akutnom intoksikacijom i kroničnom zlouporabom više vrsta psihoaktivnih tvari: prikaz slučaja
Lea Kozina
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska
*
Mislav Gušćić
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska
Zrnka Kovačić Petrović
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Šalata 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
Ivan Ćelić
; Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Uvod: Akutna intoksikacija psihoaktivnim tvarima,
njihova kronična zlouporaba i sustezanje
mogu izazvati štetne učinke na središnji živčani
sustav. Neurotoksični su učinci brojni: demijelinizacijske
promjene, toksična leukoencefalopatija,
hipoksijsko-ishemijsko oštećenje mozga
i infarkt mozga. Prikazat će se slučaj pacijentice
kod koje se razvila klinička slika demencije kao
posljedica moždanih promjena uzrokovanih
akutnom intoksikacijom i kroničnom zlouporabom
psihoaktivnih tvari. Prikaz slučaja: 30-godišnja
pacijentica liječena je u somatskoj bolnici
nakon pokušaja suicida intoksikacijom pregabalinom,
buprenorfinom i diazepamom. Pri prijemu
je bila poremećene svijesti i bradipnoična.
CT mozga bio je uredan, dok su radiološkom obradom verificirani obostrani plućni infiltrati
uz razvoj sepse. Nakon tjelesne stabilizacije premještena
je u Kliniku za psihijatriju Vrapče radi
liječenja ovisnosti. Pri prijemu je uzimala kvetiapin,
pregabalin, levotiroksin i pantoprazol.
Bila je uredne svijesti i kontakta, bradipsihična,
zaravnjenog afektiviteta, organiziranog misaonog
toka, bez produktivne psihopatologije.
Doznaje se o zloupotrebi kokaina, amfetamina,
bupropiona, buprenorfina, pregabalina i benzodiazepina.
Nakon deset dana hospitalizacije dolazi
do postupnog razvoja smetenosti, ideacijske
apraksije, vremenske dezorijentacije, amnezije
s konfabulacijama, disgrafije, diskalkulije i gubitka
samostalnosti u aktivnostima svakodnevnog
života. EEG je pokazao difuzne disritmične
promjene, a MR mozga obostrano simetrično
povišen T2-signal duboke i supkortikalne bijele
tvari bez ekspanzivnog učinka, nalaz suspektan
na toksičnu demijelinizaciju povezanu s konzumacijom
adulteriranih psihoaktivnih tvari. U
terapiji je reducirana doza kvetiapina, pregabalin
je postupno ukinut uz uvođenje klonazepama.
Provedena je supstitucija vitaminima B
i D. Dolazi do postupnog oporavka – ideacijska
se apraksija povlači, bolesnica ponovno postiže
samostalnost u aktivnostima svakodnevnog života
i uspostavlja vremensku orijentaciju, uz zaostalu
parcijalnu amneziju za razdoblje pogoršanja.
Zaključak: Kognitivne simptome inducirane
zloupotrebom psihoaktivnih tvari potrebno je
čim prije prepoznati kako bi se s liječenjem započelo
što ranije jer je oporavak moguć.
Ključne riječi
psihoaktivne tvari; demencija; demijelinizacija; zloupotreba
Hrčak ID:
352340
URI
Datum izdavanja:
15.6.2026.
Posjeta: 0 *