Pregledni rad
KRIZA PLODNOSTI
Ivan Fistonić
; Ginekološka ordinacija, Zagreb, Preradovićeva 10
Branko Radaković
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC, Zagreb
Joško Zekan
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC, Zagreb
Petar Lozo
; Poliklinika Lozo, Zadar
Nikola Fistonić
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ana Maletić
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Uspješnost zanošenja ovisna je o nizu čimbenika koji posredno moderiraju donošenje živog i vitalnog djeteta. Unatrag pedesetak godina cijeli slijed parametara koji opisuju reprodukciju i njene ishode u Europi pokazuju silazni trend. Uz biološke odrednice (ovulacija, kvaliteta sjemena, frekvencija koitusa, stopa oplodnje, spontani gubitak trud¬noće), najbolji demografski pokazatelji plodnosti su stopa živorođenih dizigotnih blizanaca, stopa ukupnog fertiliteta (total fertility rate, TFR; Hrvatska 2003: 1,33) i stopa obnavljanja ženskog stanovništva (Hrvatska 2001:0,66). Najniži prirodni prirast (PP) Hrvatska je zabilježila 2003. godine (–2,1). Daljnji negativno eksponencijski trend u smislu broja, dobi i odnosa spolova će se i dalje nastaviti te će u odnosu na 2001., 2031. godine u Hrvatskoj živjeti 17% manje stanov¬nika.
Uzroci nekoć idiopatskog infertiliteta danas su prepoznati u životnoj dobi i čimbenicima koji su sastavnice načina života.¬ Oni podjednako utječu na uspješnost metoda potpomognute oplodnje. Tjelesna težina, pušenje, i dob su značajno povezani s neplodnošću, dok prehrana, tjelesna aktivnost, psihološki stres, kofein i alkohol u većoj ili manjoj mjeri utječu na zdravlje i posredno na reprodukcijsku sposobnost. Rastuća životna dob u kojoj žena zanosi učetverostručuje rizik za neplodnost te za 50% povisuje perinatalni mortalitet kao jedan od značajnih pokazatelja zdravstvene skrbi uopće.
Ključne riječi
plodnost; obnavljanje stanovništva
Hrčak ID:
65718
URI
Datum izdavanja:
1.6.2009.
Posjeta: 2.266 *