 |
 |
 |
Izvorni znanstveni članak
HOĆE LI MOSTAR OSTATI KOMUNIKACIJSKI PODIJELJEN GRAD?
Šime Pilić
; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
Mateja Bošnjak
; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
| Puni tekst: hrvatski, pdf (391 KB) | str. 101-114 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Pilić, Š. i Bošnjak, M. (2011). HOĆE LI MOSTAR OSTATI KOMUNIKACIJSKI PODIJELJEN GRAD?. Informatologia, 44 (2), 101-114. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/70970 MLA 8th Edition Pilić, Šime i Mateja Bošnjak. "HOĆE LI MOSTAR OSTATI KOMUNIKACIJSKI PODIJELJEN GRAD?." Informatologia, vol. 44, br. 2, 2011, str. 101-114. https://hrcak.srce.hr/70970. Citirano 03.06.2020. Chicago 17th Edition Pilić, Šime i Mateja Bošnjak. "HOĆE LI MOSTAR OSTATI KOMUNIKACIJSKI PODIJELJEN GRAD?." Informatologia 44, br. 2 (2011): 101-114. https://hrcak.srce.hr/70970 Harvard Pilić, Š., i Bošnjak, M. (2011). 'HOĆE LI MOSTAR OSTATI KOMUNIKACIJSKI PODIJELJEN GRAD?', Informatologia, 44(2), str. 101-114. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/70970 (Datum pristupa: 03.06.2020.) Vancouver Pilić Š, Bošnjak M. HOĆE LI MOSTAR OSTATI KOMUNIKACIJSKI PODIJELJEN GRAD?. Informatologia [Internet]. 2011 [pristupljeno 03.06.2020.];44(2):101-114. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/70970 IEEE Š. Pilić i M. Bošnjak, "HOĆE LI MOSTAR OSTATI KOMUNIKACIJSKI PODIJELJEN GRAD?", Informatologia, vol.44, br. 2, str. 101-114, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/70970. [Citirano: 03.06.2020.] |
|||
Sažetak
Petnaest godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, kao multietničkoj zemlji s tri konstitutivna naroda, posljedice su rata vrlo uočljive. Situacija u Mostaru, kao tipičnom primjeru grada s različitim etničkim skupinama suprotstavljenima u ratu, jasno oslikava dugotrajnost posljedica ratnih sukoba. Istraživanje je, metodom ankete, obuhvatilo 514 studenata u Mostaru. Pokušava se utvrditi u kojoj su mjeri etničke podjele u Mostaru prisutne u svijesti mladih ljudi, kakvi su njihovi stavovi o suživotu te kako na te stavove utječe izloženost nekom od izravnih ratnih stradanja. Socijalna distanca mladih postaje razumljivija ako uzmemo u obzir izloženost izravnim stradanjima ispitanika i njihovih bližnjih. Petina nema prijatelja druge nacionalnosti, četvrtina rijetko zalazi u klubove na suprotnoj obali Neretve, više od trećine uopće rijetko zalazi na drugu obalu i ni u kojem slučaju nije spremno stupiti u vezu s djevojkom/mladićem druge etničke pripadnosti, a 40% je onih kojima smeta da član njihove obitelji stupi u brak s pripadnikom druge nacionalnosti. Pa ipak, dvije trećine studenata suglasno je s tvrdnjom da su podjele duboko u svijesti ljudi, ali da će se to stanje poboljšati.
Ključne riječi
etničke podjele; poslijeratni Mostar; posljedice rata; socijalna udaljenost; studentski stavovi i vjerovanja
Hrčak ID: 70970
URI
https://hrcak.srce.hr/70970
Moj profil