Pregledni rad

Didaktičko-metodička analiza odobrenih gimnazijskih udžbenika povijesti za drugi razred u školskoj godini 2008/2009.

Rona Bušljeta ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Znanstvenici koji se bave analizom udžbenika povijesti najčešće pozornost posvećuju sadržaju, a u drugi plan stavljaju didaktičko-metodičku opremljenost. Ipak, kritika u vezi s didaktičko-metodičkom opremljenošću udžbenika može se čuti od onih direktno uključenih u nastavni rad – od nastavnika, učenika pa i roditelja.
Pisanje udžbenika povijesti karakterizira niz čimbenika koji ga uvjetuju i ograničavaju više od bilo kojega drugoga historiografskoga rada. Dug je proces stvaranja, odobravanja te na kraju odabira udžbenika od nastavnika u školama. Pritom autori moraju voditi računa o zahtjevima mjerodavnoga ministarstva, točnije o propisanom Nastavnom planu i programu i Ispitnim katalozima, zatim
o aktualnom Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu te na kraju o Udžbeničkom standardu. Nakon toga udžbenik mora dobiti pozitivnu ocjenu recenzenata te Povjerenstva za odobravanje udžbenika i tek je tada spreman za uporabu. Za školsku godinu 2008/2009. odobrena su tri udžbenika povijesti u izdanju triju nakladničkih kuća. Tijekom njihove analize zapaženo je da sadržajno,
uglavnom, slijede nastavni plan i program za gimnazije, dok se didaktičko-metodički znatno razlikuju. To se događa zato što su, unatoč Udžbeničkom standardu, autori prepušteni sami sebi u didaktičko-metodičkom kreiranju udžbenika, a inovativno osmišljen udžbenik jamči kvalitetniji rad nastavnika i učenika, odnosno racionalnije i ekonomičnije samostalno učenje (upravo to kao jedan
od najvažnijih zadataka suvremene nastave ističu didaktičari i metodičari). Prikazom zakonske regulative, procesa stvaranja i odobravanja udžbenika, analizom njihove usklađenosti s dijelom Udžbeničkoga standarda, tj. usporednom raščlambom udžbenika povijesti za drugi razred gimnazije te na kraju službenim statističkim prikazom prihvaćenosti u školama, mogao bi se dobiti uvid u didaktičko-metodičke prednosti ili propuste svakoga od njih. Takva analiza trebala bi poslužiti kao poticaj za stvaranje didaktičko-metodičko kvalitetnijih udžbenika povijesti, odnosno za suvremeniju koncepciju nastave iz toga predmeta.

Ključne riječi

udžbenik; didaktika; metodika; autori udžbenika; Nastavni plan i program za gimnazije; Udžbenički standard

Hrčak ID:

71701

URI

https://hrcak.srce.hr/71701

Datum izdavanja:

5.5.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.670 *