Kroatologija, Vol. 1 No. 2, 2010.
Izvorni znanstveni članak
Hrvatska pisana baština kao povijesni izvor: prigodna poezija i Austrijsko Carstvo u 1. pol. 19. st. u Dalmaciji
Jelena Lakuš
orcid.org/0000-0002-1161-5444
; Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Austrijsko Carstvo prve polovice 19. stoljeća obilježava snažna cenzura, koja
velikim dijelom usmjerava i dalmatinsku knjižnu produkciju nakon što Bečkim
kongresom 1815. godine Dalmacija postaje sastavnim dijelom Carstva. U njezinoj
žanrovski i sadržajno relativno siromašnoj izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti
velik dio cjelokupne knjižne proizvodnje čini prigodna poezija. Prigodnicama
su bili popraćeni svi važni događaji vezani uz cara i članove carske
obitelji (imendani, rođendani, posjeti cara), ali su obilježavana i razna javna
događanja iz života visokoga klera ili plemstva (ustoličenja biskupa, mlade
mise, zaruke, vjenčanja, smrti). O popularnosti prigodne poezije svjedoči
i činjenica da su prigodnice čak naručivane, a viđeniji su ih građani katkad
objavljivali i pod svojim imenom. Unatoč tomu, zbog svoga često slaboga
umjetničkoga dometa, prigodnice rijetko nalaze svoje mjesto u antologijama
lirike. No, iako katkad slabe umjetničke vrijednosti, one imaju veliku kulturnopovijesnu
vrijednost. Cilj je ovoga rada stoga analizirati prigodnice s triju
aspekata: društveno-političkog, kulturološkog i komunikološkog. Analizom je
obuhvaćeno prigodno stihotvorstvo svih triju dalmatinskih izdavačkih i tiskarskih
središta – Zadra, Splita i Dubrovnika – u razdoblju od 1815. do 1850.
godine. Namjera je pokazati da prigodnice, odišući duhom lokalne dalmatinske
sredine te odražavajući ne samo vrijeme u kojem nastaju nego i neka prošla
vremena, predstavljaju vrlo vrijedan povijesni izvor.
Ključne riječi
Dalmacija; prigodnice; Austrijsko Carstvo; 19. stoljeće
Hrčak ID:
71708
URI
Datum izdavanja:
5.5.2011.
Posjeta: 2.440 *