Izvorni znanstveni članak

POSTOJI LI DALMATINSKA LINGUA FRANCA?

Željko Stepanić ; Sveučilište u Zadru, Zadar Hrvatska

Sažetak

Povijesna lingua franca, rudimentarni oblik komunikacije između Arapa i Europljana u sredozemnim lukama s pretežnim arapskim stanovništvom, a koja se zasnivala na uporabi romanskoga leksičkog fundusa i tijekom nekoliko stoljeća sporo se premještala od istočnog do zapadnog Sredozemlja – zaobišavši pritom dalmatinsku obalu – nije ni do danas do kraja precizirana, omeđena i jednoznačno određena. Time je ostavljen prostor za različite interpretacije, nerijetko s mitskim elementima, u potkrjepi pokatkad ne baš čvrsto utemeljenih teza. Zbog toga se u ovom radu demistificira pojam lingua franca kako bi se odgovorilo na pitanje postoji li njezina dalmatinska inačica. Naime, iako povijesna lingua franca i hrvatsko pomorsko nazivlje nikada nisu imali neposredne dodire, proteklih dvadeset godina pojavljuju se u Hrvatskoj tekstovi koji upućuju na to da je postojala, štoviše da i danas postoji neka vrsta autohtone, može se reći, dalmatinske lingua france.
Hrvati su preuzeli najveći dio pomorskih riječi od Mletaka, koji su gospodarili većim dijelom hrvatske obale nekoliko stoljeća. Mletački jezik na istočnoj jadranskoj obali bio je kolonijalni, a ne lingua franca, koja se – kao prilično loša adaptacija romanskih jezika u arapskih govornika, te prikladna samo za površnu komunikaciju između Arapa i Europljana, s limitiranim leksikom i izrazito pojednostavljene gramatike – nikada nije govorila na Jadranu. Zato, pojavu talijanskih pomorskih naziva u mletačkoj Dalmaciji treba promatrati samo u sklopu mletačke višestoljetne dominacije na Jadranu. Nema nikakve potrebe u to upletati mletačke dodire s Arapima koji su doveli do stvaranja lingua france na Levantu. Iako mletačko pomorsko nazivlje počinje lagano slabiti, pa čak i polako nestajati iza pada Mletačke Republike, a pogotovo nakon dolaska novoga tehnološkog doba, dio pomorskih izraza iz tog vremena – koje nazivamo noštromizmi – nastavio su živjeti u govoru naših pomoraca sve do danas. Stanovit dio njih – koje nazivamo božmanizmi – završili su u pasivnom leksiku. Dakle, današnji talijanizmi u hrvatskomu pomorskom leksiku ostatak su kolonijalne inačice mletačkog jezika, a ne takozvane dalmatinske inačice lingua france.

Ključne riječi

lingua franca; pomorsko nazivlje; talijanizmi; noštromizmi; božmanizmi; hrvatski rječnik; talijanski rječnik

Hrčak ID:

72814

URI

https://hrcak.srce.hr/72814

Datum izdavanja:

28.10.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.362 *