hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Od egalitarnog sindroma do izvrsnosti: O načinima legitimiranja društvenih nejednakosti

Vjeran Katunarić ; Vjeran Katunarić, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (138 KB) str. 11-34 preuzimanja: 633* citiraj
APA 6th Edition
Katunarić, V. (2011). Od egalitarnog sindroma do izvrsnosti: O načinima legitimiranja društvenih nejednakosti. Politička misao, 48 (3), 11-34. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/74092
MLA 8th Edition
Katunarić, Vjeran. "Od egalitarnog sindroma do izvrsnosti: O načinima legitimiranja društvenih nejednakosti." Politička misao, vol. 48, br. 3, 2011, str. 11-34. https://hrcak.srce.hr/74092. Citirano 06.12.2019.
Chicago 17th Edition
Katunarić, Vjeran. "Od egalitarnog sindroma do izvrsnosti: O načinima legitimiranja društvenih nejednakosti." Politička misao 48, br. 3 (2011): 11-34. https://hrcak.srce.hr/74092
Harvard
Katunarić, V. (2011). 'Od egalitarnog sindroma do izvrsnosti: O načinima legitimiranja društvenih nejednakosti', Politička misao, 48(3), str. 11-34. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/74092 (Datum pristupa: 06.12.2019.)
Vancouver
Katunarić V. Od egalitarnog sindroma do izvrsnosti: O načinima legitimiranja društvenih nejednakosti. Politička misao [Internet]. 2011 [pristupljeno 06.12.2019.];48(3):11-34. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/74092
IEEE
V. Katunarić, "Od egalitarnog sindroma do izvrsnosti: O načinima legitimiranja društvenih nejednakosti", Politička misao, vol.48, br. 3, str. 11-34, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/74092. [Citirano: 06.12.2019.]

Sažetak
U članku je najprije riječ o počecima priznavanja pred kraj druge Jugoslavije
postojanja neuklonjivih društvenih nejednakosti, čime su nastupili prvi ozbiljni
simptomi napuštanja ideologije društvene jednakosti i socijalizma u cjelini.
Pored toga, nacionalistička mobilizacija poslužila je kao poluga za restauraciju
kapitalizma kao tipičnog klasnog društva. U nastavku članka ukratko su opisana
dva poslijeratna razdoblja strukturiranja društvenih šansi u društvima na
Zapadu, a dijelom i na Istoku. Prvo razdoblje protječe u znaku egalitarnih tendencija,
što se izražava u porastu popularnosti kritičkih i radikalnih pravaca u
društvenim znanostima. Drugo razdoblje, koje traje i danas, odvija se u suprotnom
smjeru, što se izražava u porastu važnosti socijaldarvinizma kao diskurzivnog
temelja niza znanosti. Idući i najveći dio članka posvećen je pokušaju
objašnjenja trajnosti društvenih nejednakosti, pri čemu se ističe neiscrpnost
Rousseauova pitanja o porijeklu društvenih nejednakosti. U današnjoj potrazi
za odgovorom na to pitanje uočljive su izvjesne sličnosti između (neo)evolucionizma
i (neo)marksizma. Iako je već Marx isticao sukladnost svojeg poimanja
klasnih borbi u povijesti i Darwinova poimanja borbi za opstanak u
prirodi, ali je uzimao u obzir i razlike (između prirodne evolucije i ljudske
povijesti), zaključak o istovrsnosti njihovih poimanja nameće se na temelju
zapažanja o neprestanom poražavanju proletarijata u vjekovnim borbama s
tlačiteljima, što se zbiva i danas u epohi neoliberalnoga globalnog kapitalizma.
Razmatrajući općenito drukčije mogućnosti ishoda borbi za pravednije
društvo, autor članka smatra da one postoje kroz dva međusobno povezana
uvjeta. Prvi je uvjet povezivanje teorije i prakse liberalizma i socijalizma u
cilju uspostavljanja ravnoteže između mehanizama individualne slobode i natjecanja,
na jednoj, i socijalne osjetljivosti ili solidarnosti, na drugoj strani.
Drugi je uvjet izgradnja svjetske demokratske države. Njen bi politički interes
i djelokrug upravljanja neutralizirali ključni koncept (i mehanizam samoreprodukcije)
socijaldarvinizma – inclusive fitness. Potonje naprosto znači favoriziranje
“vlastite” skupine na račun ponižavanja ili isključivanja druge. U
društvu s vladom koja upravlja globalno podjela na “vlastite” i “tuđe” dijelove
svijeta – podjela čije se granice danas suviše često pomiču tamo-amo uslijed
neuračunljivosti širenja i sužavanja tržišta te nicanja ratnih požara, proizvodeći
permanentno hobsovsko “prirodno stanje” – ustupila bi mjesto upravljačkoj
mudrosti i radu sviju za sve.

Ključne riječi
društvena (ne)jednakost; socijalizam; kapitalizam; relegitimiranje nejednakosti; egalitarni sindrom; izvrsnost; socijaldarvinizam; svjetska demokratska država i društvo

Hrčak ID: 74092

URI
https://hrcak.srce.hr/74092

[engleski]

Posjeta: 1.227 *