Stručni rad
Platonovo poimanje umjetnosti u hrvatskim sustavnim pregledima estetike i filozofije
Juraj Bubalo
Sažetak
Namjera je ovog članka podsjetiti kako se u hrvatskoj novijoj filozofiji (od oko 1870. do 1970. ili 1980.) pisalo o Platonovom poimanju umjetnosti. Osim konstatacija koliko i kako, njime se nastojalo utvrditi s kakvih se pozicija pisalo, te u tu svrhu nije zanemaren ni duhovno-filozofijski povijesni kontekst u Hrvatskoj tog doba. Svaki je, naime, prikaz Platonovog shvaćanja umjetnosti promotren i s obzirom na okolnosti i prilike u kojima je nastao: intelektualni i filozofijski horizont pojedinog autora prikaza razmotren je u odnosu na šire kulturno-socijalne i ideološke momente.
Budući da o Platonovoj filozofiji umjetnosti na hrvatskom nažalost nema monografskih radova temi se prišlo uzevši u obzir kako je dotični problem predočen u sustavnim pregledima estetike i filozofije, kroz koje je, u tom slučaju, ako se ispravno uoči njihovo mjesto i vrijednost unutar povijesno-filozofijske cjeline stoljeća, jedino i moguće dobiti valjan uvid u situaciju na tom konkretnom filozofskom planu. Ne tvrdi se dakle da je to sve što hrvatska kulturna i filozofska povijest posjeduje po tom pitanju, već samo da se tako zamišljenim prikazom može dati relevantna cjelovitija slika stvari.
Nakon spomena nekoliko manjih, više-manje stručnih, radova o Platonovoj filozofiji iz vremena druge polovice 19. st., neposredno prije obnove Hrvatskog sveučilišta (1874.), autor kronološki prati pojavu sustavnih filozofskih radova – iz njih izlaže govore o Platonovoj estetici, i u vezi s tim daje vlastita kritička zapažanja. Na taj su način, unutar određenih epoha i cjeline stoljeća, detaljno obrađena stajališta i teze slijedećih filozofskih pisaca: Franje pl. Markovića u djelu Razvoj i sustav obćenite estetike (1903.), Alberta Bazale u Povijest filozofije (1 sv. 1906.), Franje Šanca u Povijest filozofije (1942.), Branka Bošnjaka u Grčka filozofija (u ediciji Filozofske Hrestomatije, 1956.) i Povijest filozofije (1993.) te Danka Grlića u knjizi Estetika – povijest filozofskih problema (1974.). Posebnim dodatkom u članku su zabilježena i dva slučaja tematiziranja Platona u sustavnim djelima iz teorije književnosti (M. Beker, Z.Lešić).
Činjenica na koju se ovakvim povijesnim pregledom podsjeća, da se zadnje(ih) desetljeće(a) na hrvatskom jeziku nije pojavio niti jedan veći, filozofski relevantni prikaz Platonove filozofije umjetnosti (u smislu monografije ili kakvog sustavno-povijesnog ispitivanja), sama po sebi ističe potrebu za jednim novim modernim respektiranjem ove izuzetno značajne filozofske problematike.
Ključne riječi
Hrčak ID:
75006
URI
Datum izdavanja:
4.12.2000.
Posjeta: 2.610 *