hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima

Niko Kapetanić

Fulltext: croatian, pdf (2 MB) pages 165-176 downloads: 1.847* cite
APA 6th Edition
Kapetanić, N. (2005). Mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (43), 165-176. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/7937
MLA 8th Edition
Kapetanić, Niko. "Mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , no. 43, 2005, pp. 165-176. https://hrcak.srce.hr/7937. Accessed 22 Sep. 2020.
Chicago 17th Edition
Kapetanić, Niko. "Mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , no. 43 (2005): 165-176. https://hrcak.srce.hr/7937
Harvard
Kapetanić, N. (2005). 'Mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (43), pp. 165-176. Available at: https://hrcak.srce.hr/7937 (Accessed 22 September 2020)
Vancouver
Kapetanić N. Mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2005 [cited 2020 September 22];(43):165-176. Available from: https://hrcak.srce.hr/7937
IEEE
N. Kapetanić, "Mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., no. 43, pp. 165-176, 2005. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/7937. [Accessed: 22 September 2020]

Abstracts
Dolaskom u okvire dubrovačke države, u Konavlima se 1427. godine zatječu četiri mlina. Zbog opskrbe velikog broja pomoraca na svojim trgovačkim brodovima, kao i zbog potreba nastalih povećanjem broja stanovnika, Republika već početkom 16. stoljeća gotovo utrostručuje broj mlinova za žitarice. Mlinovi su u vlasništvu države i daju se pod određenim uvjetima u zakup. Nakon pada Dubrovačke Republike postaju privatno vlasništvo. U drugoj polovici 19. stoljeća grade se mlinovi za mljevenje maslina na vodeni pogon. Povećava se i broj stupa za tkanine. Sto godina kasnije, i prije tehnološke zastare, zbog nedostatka sirovina jedan za drugim prestaju raditi.

Hrčak ID: 7937

URI
https://hrcak.srce.hr/7937

[english]

Visits: 2.700 *