hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dobrotvorni križ nebeskog Boga

Vedrana Delonga ; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Puni tekst: hrvatski, pdf (590 KB) str. 125-161 preuzimanja: 600* citiraj
APA 6th Edition
Delonga, V. (2009). Dobrotvorni križ nebeskog Boga. Starohrvatska prosvjeta, III (36), 125-161. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81255
MLA 8th Edition
Delonga, Vedrana. "Dobrotvorni križ nebeskog Boga." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, br. 36, 2009, str. 125-161. https://hrcak.srce.hr/81255. Citirano 23.06.2021.
Chicago 17th Edition
Delonga, Vedrana. "Dobrotvorni križ nebeskog Boga." Starohrvatska prosvjeta III, br. 36 (2009): 125-161. https://hrcak.srce.hr/81255
Harvard
Delonga, V. (2009). 'Dobrotvorni križ nebeskog Boga', Starohrvatska prosvjeta, III(36), str. 125-161. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81255 (Datum pristupa: 23.06.2021.)
Vancouver
Delonga V. Dobrotvorni križ nebeskog Boga. Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 2009 [pristupljeno 23.06.2021.];III(36):125-161. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81255
IEEE
V. Delonga, "Dobrotvorni križ nebeskog Boga", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, br. 36, str. 125-161, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81255. [Citirano: 23.06.2021.]

Sažetak
Uspomeni akademika stjepana gunjače, klasiku nacionalne arheologije, tvorcu neponovljiva djela, posvećujem. Okosnicu rada čine dva latinska epigrafička spomenika: tzv. Pavlov stup i pilastar iz predromaničke crkve sv. Marije de Taurello, nastali u ranosrednjovjekovnom Splitu između 1015. i 1030. godine, tijekom episkopata splitskog nadbiskupa Pavla. Formulacija koja slavi vrijednost i zaštitu križa poveznica je obaju natpisa, na temelju čega autorica gradi svoja razmišljanja, upozoravajući na mnogostruke sadržaje i teme što ih natpisi i sama formulacija nude u osvijetljavanju razdoblja iz kojeg spomenici potječu. Pavlov stup identificira se kao postolje za prvi javni stijeg grada Splita, odnosno prvi štandarac, postavljen na tadašnjem gradskom, tj. katedralnom trgu (rimskom Peristilu), ispred pristupnog stubišta katedrali, a u blizini nadbiskupske palače. Pretpostavlja se da je odatle dislociran nakon velikog požara koji je zahvatio splitski episkopij početkom 16. stoljeća. Autorica razmišlja o okolnosti pod kojima je stup, po svoj prilici u doba baroka (17. – 18. st.), dospio u bračko mjesto Sutivan i kao spolij poslužio u tamošnjoj graditeljskoj ili antikvarno – kolekcionarskoj djelatnosti povezanoj uz splitsku plemićku obitelj Natalis – Kavanjin. Na temelju Pavlova natpisa i teksta uklesana na zidnom pilastru Sv. Marije de Taurello, raspravlja se o promijenjenim modalitetima smještaja natpisa tijekom 11. stoljeća u otvorenom, javnom prostoru, s osvrtom na skupinu natpisa apotropejskog obilježja u latinskom epigrafičkom repertoaru kasne predromanike. Natpis na Pavlovu stupu autorica pripisuje đakonu Majonu i sagledava ga u okviru uzleta latinske pismenosti u Splitu u doba nadbiskupa Pavla, odnosno kao odraz sveopćih strujanja u Rimskoj crkvi, iniciranih tijekom 10. stoljeća reformnim djelovanjem clunyjevaca. Kao dragocjene pisane izvore za ranija desetljeća 11. stoljeća, oba natpisa kontekstualizira unutar konkretnog urbanog miljea ranosrednjovjekovnog Splita i aktualnih crkvenih gibanja. U konstelacijama nataloženih nepravilnosti u vjerskom životu grada i instituciji Rimske crkve, teško oboljele od simonije i nikolaitizma, Pavlov episkopat ocjenjuje kao vrijeme “sazrijevanja“ i nagovještaj reformnog razdoblja u životu splitske civitas tijekom druge polovice 11. stoljeća. Poseban dio rada posvećuje traženju mogućih odgovora o značenju apostazije (odmetništva, krivovjerja) u natpisu na Pavlovu stupu. Priklanjajući se autorima koji su odbacili Baradinu tezu o biskupu Sedehi, odnosno njegovu identifikaciju odmetnika (vir apostata) s glagoljaškim biskupom Cededom iz Salonitanske povijesti Tome Arhiđakona, navodi neka od mogućih rješenja kao odgovore na pitanje tko se krije iza izraza apostazije u natpisu splitskog prelata. U skladu s tadašnjim (11. stoljeće) shvaćanjem krivovjerja, upućuje na primjere mogućih pojedinaca i skupina koji se na bilo koji način odmeću od kršćanskog pravovjerja i službenih stavova Rimske crkve, počam od svećenika nikolaita, ogrezlih simonista do propagatora heterodoksnih vjerovanja dualističke orijentacije ili populacije slavenske (hrvatske) jezične prakse u pismu i liturgiji. Stupanj razvitka grada autorica vidi kao jedan od odlučnih momenata u nastanku i sagledavanju odabranih tekstova, stoga isti konkretiziraju predodžbu o prostornom izgledu i urbanoj topografiji ranosrednjovjekovnog Splita u prvoj polovici 11. stoljeća.

Ključne riječi
Pavlov stup; Sv. Marija de Taurello; nadbiskup Pavao; javni natpisi; clunyjevska reforma; krivovjerje

Hrčak ID: 81255

URI
https://hrcak.srce.hr/81255

[njemački]

Posjeta: 1.015 *