hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa

Mihaela Girardi-Karšulin ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (527 KB) str. 117-130 preuzimanja: 203* citiraj
APA 6th Edition
Girardi-Karšulin, M. (1994). Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20. (1-2 (39-40)), 117-130. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81959
MLA 8th Edition
Girardi-Karšulin, Mihaela. "Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 20., br. 1-2 (39-40), 1994, str. 117-130. https://hrcak.srce.hr/81959. Citirano 30.05.2020.
Chicago 17th Edition
Girardi-Karšulin, Mihaela. "Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 20., br. 1-2 (39-40) (1994): 117-130. https://hrcak.srce.hr/81959
Harvard
Girardi-Karšulin, M. (1994). 'Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20.(1-2 (39-40)), str. 117-130. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81959 (Datum pristupa: 30.05.2020.)
Vancouver
Girardi-Karšulin M. Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1994 [pristupljeno 30.05.2020.];20.(1-2 (39-40)):117-130. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81959
IEEE
M. Girardi-Karšulin, "Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.20., br. 1-2 (39-40), str. 117-130, 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81959. [Citirano: 30.05.2020.]

Sažetak
Encyclopaediae seu orbis disciplinarnm, tam sacrarnm, quam prophanarum Epistemon ustvari je prva rasprava-dijalog u zbirci koja se obično citira pod navedenim naslovom. S izmijenjenim naslovom (Epistemonis eatholiei liber Primius) i malim tekstovnim izmjenama objavio je Skalić tu raspravu i u katoličkom razdoblju. Sadržajno se ta rasprava- dijalog poklapa s posljednjom raspravom u zbirci Encomium scientiamm (kako Eneyclopaediae ... Basileae 1559, tako i Epistemonis eatholici lib. 1-15, Coloniae 1571). Obje zbirke, dakle, započinje i završava Skalić pregledom znanosti. Postoje, međutim, i sadržajne razlike. U Enciklopediji i Epistemonis eatholiei lib. 1. daje Skalić diferenciran prikaz različitih filozofskih učenja, koja svodi na jedno istinito govorenje o stvarima, te osim prikaza teoloških teza (protestantskih i katoličkih) uključuje i svojstven kabalistički sistem teza koje interpretira kao simboličku filozofiju. U jednoj drugoj zbirci iz katoličkog razdoblja (MisceUaneorum de rerum caussis et successibus, Coloniae, 1570) međutim, u dva kratka napisa: 1. De oratione anaeritica i 2. De anacrisi, quid et quam late pateat - koji se referiraju na Enciklopediju i brane je od objekcija - određuje Skalić filozofsko istraživanje kao nešto istovremeno i božansko i ljudsko i imenuje ga kao anakrisis. Ima više određenja za άνάκρισις - ali u osnovi to je jedinstvo znanosti i metode koje započinje invokacijom Jednog-Trojednog Boga, ali se istovremeno posreduje ljudskim djelovanjem. U tom se smislu anakrisis ukazuje kao nešto paradoksalno. U horizontu Božje svomoći sve filozofske interpretacije važe kao ujedno moguće - ali ne nedostaje svijest o paradoksalnosti te ideje.

Hrčak ID: 81959

URI
https://hrcak.srce.hr/81959

[engleski]

Posjeta: 351 *