hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza hrvatske Moderne. VI. Zaključak

Zlatko Posavec ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 271-323 preuzimanja: 315* citiraj
APA 6th Edition
Posavec, Z. (1994). Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza hrvatske Moderne. VI. Zaključak. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20. (1-2 (39-40)), 271-323. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81968
MLA 8th Edition
Posavec, Zlatko. "Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza hrvatske Moderne. VI. Zaključak." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 20., br. 1-2 (39-40), 1994, str. 271-323. https://hrcak.srce.hr/81968. Citirano 30.05.2020.
Chicago 17th Edition
Posavec, Zlatko. "Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza hrvatske Moderne. VI. Zaključak." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 20., br. 1-2 (39-40) (1994): 271-323. https://hrcak.srce.hr/81968
Harvard
Posavec, Z. (1994). 'Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza hrvatske Moderne. VI. Zaključak', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20.(1-2 (39-40)), str. 271-323. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81968 (Datum pristupa: 30.05.2020.)
Vancouver
Posavec Z. Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza hrvatske Moderne. VI. Zaključak. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1994 [pristupljeno 30.05.2020.];20.(1-2 (39-40)):271-323. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81968
IEEE
Z. Posavec, "Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza hrvatske Moderne. VI. Zaključak", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.20., br. 1-2 (39-40), str. 271-323, 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81968. [Citirano: 30.05.2020.]

Sažetak
Općenito se ne bi moglo reći da je Gjuro Arnold u hrvatskoj kulturnoj povijesti prešućen i zaboravljen. O njemu su napisane, za prilike u Hrvatskoj dosta rijetko, čak dvije monografije kao samostalne knjige; spomenut je i obrađen (doduše na različite načine) uvijek u svim domaćim enCiklopedijama i leksikonima, o njemu je napisano mnoštvo članaka i prikaza u kojima se o njegovom radu i kao pjesnika i kao pedagoga i kao filozofa govori u mnogo slučajeva sasvim pozitivno, često prepohvalno, a s druge strane prekritički sve do posve negativnih i posprdnih prosudbi. Pa ipak je Arnold, a ovdje prije svega imamo na umu njegovu filozofsku djelatnost, usprkos davnoj izuzetno afirmativnoj monografiji prof. dr. P. Vuk-Pavlovića, nekako marginaliziran, gurnut u pozadinu i ne baš uvažavan. Međutim, ako se u fokus interesa stavi jedan poseban aspekt Arnaldova filozofskog mišljenja, tj. estetička tematika i problematika, onda nije teško naći odgovor na »uzroke« i »razloge« zapostavljanja ili čak ironiziranja njegova rada. Krivnju za to snosi u prvom redu povijest hrvatske književnosti koja je svoj način promatranja i prosuđivanja stanovitog tradicionalističkog njegovog pjesništva, njegove pripadnosti »starima« i »konzervativnima« u sukobu »Mladih« i »starih« za vrijeme tzv. hrvatske Moderne (od cca 1890. do cca 1910), prenijela naprosto insuficijentno i sterilno, te dakako posve neopravdano i nedopustivo iz sfere književnopovijesne historiografije na estetička-filozofijski plan. K tome valja dodati kako su tzv. »naprednjaci« zajedno s tzv. hrvatskirn »liberalima« zauzeli a priori negativistički stav spram Arnaldova liberalnog konzervativizma i deklarirane religioznosti (katoličke i filozofske). Međutim, ako se na estetička naziranja Gjure Arnolda primijene adekvatne, predmetu razmatranja razinom doraste adekvatne interpretativne metode filozofijskog razumijevanja i ako ih se razmotri komparativno u europskom kontekstu, Arnoldovi estetički nazori pokazuju se u sasvim drugačijem liku od »uobičajenog« (bolje reći nametnutog): pokazuju visok rang poznavanja problema zajedno s procesualnom razinom meditacije i diskurzivnih dometa, punu suvremenost (modernost!) u nekim važnim, fundamentalnim momentima, te čak anticipativnu luicidnost u punopravnom dijalogu s velikim imenima novije i njemu suvremene europske misli. Nadalje, u primjeni adekvatne, inovirane metodologije i pristupa bez predrasuda (navlastito onih ideoloških, no i onih u formi estetička-umjetničkih koncepcija i »programa«) otkriva se kako je Arnold u Hrvatskoj, osim svojih pravih ili s nerasporazumom vjernih sljedbenika, imao izuzetno velik utjecaj na shvaćanja kulture i umjetnosti slijedećih generaCija: pozitivan, bez obzira je li se radilo o pravom razumijevanju Arnoldovih propozicija; to, naime, znači da taj utjecaj nije bio samo negativan, nikako samo negativan, kao što se na tome insistiralo desetljećima u nekim krugovima ili tak kod nekih autora posebice.
Donedavno marginaliziranje, zanemarivanje i čak podcjenjivanje Arnolda kao estetičara bio je ujedno pokazatelj općenite insuficijencije poznavanja i marginaliziranja hrvatske estetike kao takve, čak i negacije njene vrijednosti, nu također i smisla istraživanja njene faktične i povijesne, ali i filozofske važnosti odnosno njenih dometa. To je ujedno bio signum faktičkog umrtvljenog i (ili) anuliranog istraživanja na tom planu. Intenzivno i ekstenzivno istraživanje hrvatske estetičke misli na »slučaju« Arnold demonstrira time kako ga sada vidimo u novom svjetlu, te kako ga sada prosuđujemo, inovirano i modernizirano, da je Arnold kao estetičar s novom interpretacijom samo primjer kako su veliki pomaci učinjeni u novije vrijeme na planu povijesti hrvatske estetike; no isto tako koliko su takva pomicanja i estetičke, filozofijske interpretacije, te ubuduće na mnogim presudnim točkama hrvatske povijesti kulture, filozofije i umjetnosti još uvijek ne samo tek mogući nego upravo urgentno potrebni; teorijski, a i praktički postulativni.

Hrčak ID: 81968

URI
https://hrcak.srce.hr/81968

[njemački]

Posjeta: 462 *