hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE

Željko Stepanić

Puni tekst: hrvatski, pdf (302 KB) str. 63-76 preuzimanja: 2.282* citiraj
APA 6th Edition
Stepanić, Ž. (2006). HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE. NAŠE MORE, 53 (1-2), 63-76. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8138
MLA 8th Edition
Stepanić, Željko. "HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE." NAŠE MORE, vol. 53, br. 1-2, 2006, str. 63-76. https://hrcak.srce.hr/8138. Citirano 04.12.2020.
Chicago 17th Edition
Stepanić, Željko. "HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE." NAŠE MORE 53, br. 1-2 (2006): 63-76. https://hrcak.srce.hr/8138
Harvard
Stepanić, Ž. (2006). 'HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE', NAŠE MORE, 53(1-2), str. 63-76. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8138 (Datum pristupa: 04.12.2020.)
Vancouver
Stepanić Ž. HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE. NAŠE MORE [Internet]. 2006 [pristupljeno 04.12.2020.];53(1-2):63-76. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8138
IEEE
Ž. Stepanić, "HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE", NAŠE MORE, vol.53, br. 1-2, str. 63-76, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8138. [Citirano: 04.12.2020.]

Sažetak
Burno razdoblje revolucija 1848./49. godine pokrenulo je nacionalno buđenje i u hrvatskim zemljama u sklopu Monarhije. Tada, vezano uz reorganizaciju pomorskoga školstva, započinje prvo sustavno prikupljanje i bilježenje pomorskih naziva u riječkoj pomorskoj školi, gdje se najviše istaknuo Anton Jakov Mikoč, napisavši prvi hrvatski pomorski rječnik, koji je, nažalost, ostao u rukopisu.
Nakon velikih društveno-političkih promjena u Monarhiji, dva su privilegirana naroda, Austrijanci i Mađari, složno provodili protuslavensku politiku tako da nisu postojali uvjeti za uporabu hrvatskoga pomorskog nazivlja ni u plovidbenoj, ni u brodarskoj praksi, ni i u našim pomorskim školama koje su bile u nadležnosti Beča (od Trsta do Kotora) ili Pešte (u Rijeci).
Jedino je za pomorsku školu u Bakru bila ovlaštena Zemaljska vlada u Zagrebu, što joj je omogućilo da uvede hrvatski jezik u nastavu odmah po obnovljenom djelovanju 1871. godine. Najistaknutija osoba bakarske nautike u to doba bio je Božo Babić, veliki borac za uvođenja hrvatskoga nazivlja na brod i autor pet hrvatskih pomorskih rječnika. S druge strane, Juraj Carić, iako sklon uporabi uvriježenih talijanizama, napisao je prve pomorske udžbenike na hrvatskome jeziku.
Druge dvije naše pomorske škole, u Dubrovniku i Kotoru, godinama su se, gotovo do samog kraja 19. stoljeća, borile za uvođenje hrvatskoga kao nastavnoga jezika, koji djelomično ulazi u nastavu tek novom reorganizacijom pomorskoga školstva 1896./97. godine. Iako se već krajem 19. stoljeća i hrvatskim koristilo kao uredovnim jezikom na našoj obali, talijanski je još toliko raširen u pomorstvu da ne čudi što se još 1917. godine mogu pročitati ovakvi zahtjevi: „trebamo u prvom redu nastojati da se u pomorstvu i brodarstvu služimo hrvatskim jezikom“. Uostalom, tek se te, još ratne 1917. godine uvodi hrvatski kao nastavni jezik za sve stručne predmete samo u pomorskoj školi u Bakru. Pomorske škole u Dubrovniku i Kotoru morale su pričekati slom Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje Kraljevine SHS.

Ključne riječi
hrvatsko pomorsko nazivlje; pomorski rječnik; pomorska leksikografija; pomorska škola; pomorski udžbenik; talijanizmi; noštromizmi

Hrčak ID: 8138

URI
https://hrcak.srce.hr/8138

[engleski]

Posjeta: 2.991 *