hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ususret estetičkom psihologizmu Moderne

Zlatko Posavac

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 7-44 preuzimanja: 263* citiraj
APA 6th Edition
Posavac, Z. (1989). Ususret estetičkom psihologizmu Moderne. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 15. (1-2 (29-30)), 7-44. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/84075
MLA 8th Edition
Posavac, Zlatko. "Ususret estetičkom psihologizmu Moderne." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 15., br. 1-2 (29-30), 1989, str. 7-44. https://hrcak.srce.hr/84075. Citirano 01.12.2020.
Chicago 17th Edition
Posavac, Zlatko. "Ususret estetičkom psihologizmu Moderne." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 15., br. 1-2 (29-30) (1989): 7-44. https://hrcak.srce.hr/84075
Harvard
Posavac, Z. (1989). 'Ususret estetičkom psihologizmu Moderne', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 15.(1-2 (29-30)), str. 7-44. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/84075 (Datum pristupa: 01.12.2020.)
Vancouver
Posavac Z. Ususret estetičkom psihologizmu Moderne. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1989 [pristupljeno 01.12.2020.];15.(1-2 (29-30)):7-44. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84075
IEEE
Z. Posavac, "Ususret estetičkom psihologizmu Moderne", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.15., br. 1-2 (29-30), str. 7-44, 1989. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84075. [Citirano: 01.12.2020.]

Sažetak
U historiografskom iznošenju građe o relaciji estetičke i psihološke problematike u Hrvatskoj druge polovice 19. stoljeća izložen je proces postupnog pojavljivanja teorijskih predradnji za pojavu i nastanak estetičkog psihologizma na razmeđu 19. i 20. stoljeća kao jedne od bitnih epohalnih determinanata diferenciranog povijesnog intervala 1890-1910, za koji se u hrvatskoj kulturnoj povijesti ustalio naziv »Moderna«. Metodološki se pri pojavi psihologizma u Hrvatskoj dakako respektira svjetski i europs1ki kontekst, dakle utjecaji jačih suvremenih !kulturnih središta i autora, ali s jasnim uvidom u činjenicu da do utjecaja i smislene recepcije ne može doći tamo gdje za to ne postoje stanovite povijesne pretpostavke i preduvjeti, pa i teorijske predradnje.
Razmatrani fenomen početno je registriran u oskudnim oblicima estetičke psihološke tematike pedagoških tekstova sredinom 19. stoljeća, prvih koji se javljaju pisani nacionalnim jezikom (najprije anonimno, zatim kod Ilijaševića i Novotnya). Problematika je sustavno praćena kronološki poslije rasprave Josipa Križana Vrijednost i korist dušoslovja (= psihologije) za praktičan život i njegov upliv na umjetnost i druge znanosti 1869, i teksta Ernesta Krambergera O uplivu muzike i poezije na naša osjećanja, čuvstva i naobraženje, 1874, preko niza empirijskih psihologija kao stručnih, popularnih i školskih knjiga (Glaser, Basaniček, Posedel, Vuković, Lj. Dvorniković) sve do pojave Psihologije Gjure Arnolda 1893 (koja će do 1923. izići u sedam izdanja). U tom nizu posebno je istaknuto povijesno mjesto Arnoldove )knjige. Suprotno dosadašnjem zanemarivanju uloge Arnoldovih estetičkih shvaćanja u okvirima hrvatske kulturne i umjetničke historiografije upozoreno je na relevantnost Arnolda kao aktivnog sudionika hrvatske Modeme upravo s obzirom na funkciju psihološke komponente u estetičkim problemima njegova vremena.
Zaključno su, napokon, osim Arnoldovog utjecaja na Bazalu i generalne karakterizacije pretežne impregniranosti hrvatske psihologije druge polovice 19. st. herbartizmom skicozno fiksirani opći naknadni refleksi psihologizma u 20. stoljeće, .s različitim novim oznakama, orijentacija:ma i autorima (V. Dvorniković, J. Lacković, K. Krstić, J. Makanec, M. Kus-Nikolajev, M. Petras). Navedena je i kritička konfrontacija s psihologizmom na estetičkom planu koja je tijekom prve polovice 20. st. provedena s pozicija kročeanizma (u Hrvatskoj A. HaIer).

Hrčak ID: 84075

URI
https://hrcak.srce.hr/84075

[njemački]

Posjeta: 430 *