Histria antiqua, Vol. 19 No. 19, 2010.
Izvorni znanstveni članak
ZLATNI I SREBRNI NAKIT IZ SREDIŠNJIH BALKANSKIH PROVINCIJA RIMSKOGA CARSTVA
Ivana POPOVIĆ
; Instute of Archaeology Knez Mihailova 35 Serbia - 11000 Belgrade
Sažetak
Nakit izrađen od zlata i srebra iskazuje tendencije
općeg stila umjetničkog obrtništva u određenom
razdoblju, pokazujući istovremeno i neke posebne
kvalitete. U prvom stoljeću rimske prevlasti srebrni
nakit na području Balkana vrlo je brojan, i mjesna
proizvodnja takvih ukrasa potrajala je do sredine trećeg
stoljeća. U toj proizvodnji važnu je ulogu igrala autohtona
sastavnica, podrijetlom iz tradicija latenske kulture i dugih
tradicija grčkog kulturnog kruga, o čemu svjedoče brojni
pojedinačni nalazi i ostave srebrnog nakita. Zlatni nakit
iz ovog područja bio je podrijetlom s istoka Sredozemlja,
kao i neki oblici ukrasa te uporaba filigranskih tehnika i
granulacije, sve do prodora helenističkog utjecaja duboko
u unutrašnjost Balkanskog poluotoka. U drugoj polovici
3. stoljeća jenjava proizvodnja ukrasa autohtonog stila
i pojačava se proizvodnja zlatnog nakita tradicionalnih
rimskih oblika i zamjetne polikromije, što je jedno od
važnih obilježja kasnoantičkog nakita.
Učestalo pojavljivanje uobičajenih tipova rimskoga
nakita pokazuje da u većim gradskim središtima možemo
računati na postojanje obrtnika koji su bili vrlo vješti zlatari
i koji su ponekad proizvodili predmete visoke umjetničke
kakvoće. Tradicionalni oblici rimskih ukrasa, korišteni
u balkanskim provincijama tijekom druge polovice 3.
stoljeća, svojstveni su i zlatnom nakitu pronađenom u
mauzoleju kod Šarkamena (istočna Srbija), a koji je,
vjerojatno, pripadao majci Maximinusa Daiae. Međutim,
neki od oblika ovog nakita najbolje se mogu usporediti s
oblicima prikazanima na fresci sa stropa Konstantinove
palače u Trieru.
Ključne riječi
Hrčak ID:
85443
URI
Datum izdavanja:
1.11.2010.
Posjeta: 3.641 *