APA 6th Edition Golub, B. (2006). Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika. Sociologija i prostor, 44 (172/173 (2/3)), 261-288. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93797
MLA 8th Edition Golub, Branka. "Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika." Sociologija i prostor, vol. 44, br. 172/173 (2/3), 2006, str. 261-288. https://hrcak.srce.hr/93797. Citirano 24.01.2021.
Chicago 17th Edition Golub, Branka. "Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika." Sociologija i prostor 44, br. 172/173 (2/3) (2006): 261-288. https://hrcak.srce.hr/93797
Harvard Golub, B. (2006). 'Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika', Sociologija i prostor, 44(172/173 (2/3)), str. 261-288. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93797 (Datum pristupa: 24.01.2021.)
Vancouver Golub B. Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika. Sociologija i prostor [Internet]. 2006 [pristupljeno 24.01.2021.];44(172/173 (2/3)):261-288. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93797
IEEE B. Golub, "Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika", Sociologija i prostor, vol.44, br. 172/173 (2/3), str. 261-288, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93797. [Citirano: 24.01.2021.]
Sažetak Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika u ovome je članku
definirana kroz dva specifična oblika pokretljivosti: odljev znanstvenika iz znanstvenoistraž
ivačkih institucija u druge djelatnosti (brain waste), i odljev znanstvenika
iz Hrvatske (brain drain). Oslanjajući se uglavnom na empirijski materijal prikupljan
od 1990. godine naovamo, analizama je pokriveno tranzicijsko razdoblje
preobrazbe hrvatskoga društva, a težište je pritom stavljeno na potencijalni odljev
znanstvenika. S obzirom na netransparentnost i nedostupnost podataka o stvarnome
odljevu, potencijalni je odljev mjeren stupnjem spremnosti i čestinom razmiš
ljanja znanstvenika o odlasku. Socioprofesionalne odlike znanstvenika sklonih
odlasku praćene su u okviru sociodemografskih i socijalizacijskih varijabli te u radno-
profesionalnom i obiteljsko-materijalnom okruženju. Zabilježeni pad sklonosti
prema odlascima, posebno pad emigracijske spremnosti, valja tumačiti višeslojnim
utjecajem koji je, bez obzira na socioprofesionalne uvjete života i rada u Hrvatskoj,
bio obilježen psihološkom razinom očekivanih i projiciranih promjena sveukupnoga
društvenog okruženja, izvanjskim faktorom me|unarodnog tržišta radne snage
te perspektivom napuštanja izoliranoga i perifernog položaja hrvatskih znanstvenika
u odnosu na svjetsku (europsku) znanost.