hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na bezmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka

Stjepan Feldhofer ; Hrvatska mljekarska udruga Zagreb
Goran Vašarević
Antun Klišanić

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 227-236 preuzimanja: 336* citiraj
APA 6th Edition
Feldhofer, S., Vašarević, G. i Klišanić, A. (1998). Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na bezmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka. Mljekarstvo, 48 (4), 227-236. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/94841
MLA 8th Edition
Feldhofer, Stjepan, et al. "Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na bezmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka." Mljekarstvo, vol. 48, br. 4, 1998, str. 227-236. https://hrcak.srce.hr/94841. Citirano 18.05.2021.
Chicago 17th Edition
Feldhofer, Stjepan, Goran Vašarević i Antun Klišanić. "Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na bezmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka." Mljekarstvo 48, br. 4 (1998): 227-236. https://hrcak.srce.hr/94841
Harvard
Feldhofer, S., Vašarević, G., i Klišanić, A. (1998). 'Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na bezmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka', Mljekarstvo, 48(4), str. 227-236. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/94841 (Datum pristupa: 18.05.2021.)
Vancouver
Feldhofer S, Vašarević G, Klišanić A. Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na bezmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka. Mljekarstvo [Internet]. 1998 [pristupljeno 18.05.2021.];48(4):227-236. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/94841
IEEE
S. Feldhofer, G. Vašarević i A. Klišanić, "Utjecaj hranidbe krava s dodatkom sojine sačme i ljuske na bezmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka", Mljekarstvo, vol.48, br. 4, str. 227-236, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/94841. [Citirano: 18.05.2021.]

Sažetak
Naše mljekare često otkupljuju mlijeko niskog postotka bezmasne suhe tvari, masti i bjelančevina, što ne udovoljava našim, još uvijek blagim, normativima. Posebice se to odnosi na bazmasnu suhu tvar i bjelančevine mlijeka. Uzroci su mnogobrojni: od patvorenja da neodgovarajuće hranidbe i slabih genetskih sposobnosti. Ukoliko postoji genetska osnova, krave moraju u krmnim obrocima dobivati lako topljive i razgradive bjelančevine (travu, zelena krmiva, NPN-spojeve) s dovoljno kvalitetnih energetskih krmiva za najvišu reprodukciju i razvoj buragovih mikroorganizama, a uz to i teže probavljive ili "zaštićene" bjelančevine ("by pass proteine") s kvalitetnim aminokiselinama za fermentaciju u crijevu i višu sintezu tkiva i mlijeka. Smatra se da su najstabilnije bjelančevine u buragu iz umjetno (toplinom) sušena sijena, kukuruzne i sojine prekrupe i sojine ljuske (Harr, 1992.). Hranidbeni pokus je postavljen kod 7 obiteljskih gospodara, s ukupno 43 krave orijentirane na tržnu proizvodnju mlijeka. Istraživan je postotak bezmasne suhe tvari, mliječna mast i bjelančevine. Uzorci mlijeka uzimani su od jutarnje i večernje mužnje svakih 7 dana tijekom 5 tjedana. Ukupno je pregledano 508 uzoraka mlijeka. Krave su za hranu dobivale osnovna krmiva: sijeno, pašu i sjenažu, a zatim dopunska krepka krmiva. Tijekom pokusa krave su dobivale - kao poseban dodatak 2,0 kg sojine ljuske, a u jednom tjednu i 1,0 kg sojine sačme. Na početku pokusa prosječna mliječnost krava iznosila je 14,1 litara mlijeka/dan po kravi s 8,596% bezmasne suhe tvari, 4,09% mliječne masti i 3,36% bjelančevina. U tjednima nakon dodavanja 2,0 kg sojine ljuske, mliječnost krava se povećala na prosječno 15,93 l/dan po kravi s 8,839%) bezmasne suhe tvari, 4,1% mliječne masti i 3,45% bjelančevina. Dodatkom 1,0 kg sojine sačme, količina mlijeka se povećala na prosječno 16,52 l/dan po kravi, a postotak bezmasne suhe tvari mlijeka na 8,934%), mliječne masti 4,34%) i bjelančevina 3,56%. Prema tome, dodatkom 2,0 kg sojine ljuske i 1,0 kgsojine sačme, postignuto je povećanje količine mlijeka za 2,42 l/dan po kravi, bezmasne suhe tvari za 0,338% (3,38 g/l mlijeka), a bjelančevina za 0,2% (2,0 g/l mlijeka). Prosječni postotak mliječne masti povećao se kod ispitivanih krava tek nakon dodavanja 1,0 kg sojine sačme za 0,25% (2,5 g/l mlijeka). Soj ina ljuska, u ovim istraživanjima, nije imala značajniji utjecaj na masnoću mlijeka vjerojatno zato što su krave svakodnevno dobivale dovoljno kvalitetnog sijena u krmnom obroku.

Ključne riječi
hranidba krava; sojina sačma; sojina ljuska; bezmasna suha tvar; bjelančevine mlijeka

Hrčak ID: 94841

URI
https://hrcak.srce.hr/94841

[engleski]

Posjeta: 633 *