Izvorni znanstveni članak

Salomonova mornarica u kontekstu pomorsko-trgovačkih veza na prostoru južnog Levanta u željezno doba

Eva Katarina GLAZER ; Hrvatski studiji, Odjel za povijest Sveučilište u Zagrebu, Borongajska cesta 83 D, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Danijel ŠTRUKLEC ; Hrvatski studiji Sveučilište u Zagrebu, Borongajska cesta 83 D, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Početkom željeznog doba, oko 1200. g. pr. Kr. prostor Levanta obilježile su mnoge društveno-političke promjene,
kao što su gubitak prevlasti Egipta nad levantskim prostorom i pojava novih etničkih skupina poput Filistejaca i
Izraelaca. Problem izraelske monarhije i Salomona, Davidova nasljednika provlači se kroz znanstvene krugove već
dugo vremena. Uz pomoć arheoloških i literarnih izvora ovaj rad tumači društvene odnose između Izraela i pojedinih
naroda u kontekstu pomorsko-trgovačkih veza na prostoru južnog Levanta u željezno doba. Salomonova
mornarica ključna je za razumijevanje tih odnosa, kako u gospodarskom tako i u političkom aspektu. Važnost pomorske
trgovine, pomorsko-trgovačkih putova i luka dokaz je velike društvene aktivnosti, a prema Starom zavjetu
i temelj bogatstva Salomonovog kraljevstva, no uspoređujući pisane izvore s rezultatima dostupnih materijalnih
izvora možemo uočiti da izvori govore u prilog snažnoj feničkoj pomorskoj sili, a ne Salomonovoj mornarici. Kralj
Salomon je vjerojatno bio u dobrim odnosima s feničkim kraljem Hiramom i vjerojatno su upravo zahvaljujući slavi
koju su Feničani kao pomorska sila imali, biblijski pisci iskoristili te odnose da prikažu Salomona kao onoga koji je
sagradio mornaricu. Najvjerojatnije je Hiramu u širenju pomorskih putova bila potrebna luka na Crvenom moru i
vjerojatno bi budući pronalazak Esjon Gebera mogao potvrditi da je to bila fenička luka. U kojoj mjeri je Salomon
sudjelovao kao Hiramov ravnopravni graditelj te mornarice, odnosno u kojoj mjeri mu je bio podložan možemo
samo nagađati, no ono što je zasigurno točno je to da je u željezno doba na prostoru Levanta postojalo znanje i
mogućnost izrade brodova, snažna i čvrsta uprava koja je mogla kontrolirati protok i razmjenu dobara i to na vrlo
velikim udaljenostima. Pomorski putovi svakako su poslužili kao produžetak i nadopuna kopnenih putova, što je
karakteristika istočnog Mediterana sve do današnjih dana.

Ključne riječi

Hrčak ID:

101885

URI

https://hrcak.srce.hr/101885

Datum izdavanja:

1.8.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.415 *