APA 6th Edition Zakošek, N. (1992). Odabir političkih institucija u postsocijalizmu i formiranje hrvatskog političkog sistema. Politička misao, 29 (3), 81-92. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112398
MLA 8th Edition Zakošek, Nenad. "Odabir političkih institucija u postsocijalizmu i formiranje hrvatskog političkog sistema." Politička misao, vol. 29, br. 3, 1992, str. 81-92. https://hrcak.srce.hr/112398. Citirano 20.04.2021.
Chicago 17th Edition Zakošek, Nenad. "Odabir političkih institucija u postsocijalizmu i formiranje hrvatskog političkog sistema." Politička misao 29, br. 3 (1992): 81-92. https://hrcak.srce.hr/112398
Harvard Zakošek, N. (1992). 'Odabir političkih institucija u postsocijalizmu i formiranje hrvatskog političkog sistema', Politička misao, 29(3), str. 81-92. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112398 (Datum pristupa: 20.04.2021.)
Vancouver Zakošek N. Odabir političkih institucija u postsocijalizmu i formiranje hrvatskog političkog sistema. Politička misao [Internet]. 1992 [pristupljeno 20.04.2021.];29(3):81-92. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112398
IEEE N. Zakošek, "Odabir političkih institucija u postsocijalizmu i formiranje hrvatskog političkog sistema", Politička misao, vol.29, br. 3, str. 81-92, 1992. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112398. [Citirano: 20.04.2021.]
Sažetak Pitanje o odabiru temeljnih političkih institucija u postsocijalizmu - prije svega izbornog sistema te predsjedničkog ili parlamentarnog sistema vlasti - autor smješta u kontekst tri vrste politoloških rasprava: komparativne analize političkih sistema i institucija, rasprave o tranziciji autoritarnih/totalitarnih sistema k demokraciji te analize regionalnih obrazaca politike i političkih poredaka. Osnovna je postavka da se prilikom odabira političkih institucija u postsocijalizmu moraju uvažiti bitne značajke političkog prostora istočnoevropskih društava. Najvažnije među njima su nedostatak tradicije institucionalnog razrješavanja sukoba, slabost intermedijarnih političkih i interesnih organizacija, nerazmjeran utjecaj političkog radikalizma među političkim elitama i biračima, nedovoljna učinkovitost vlade i uprave. Autor pokazuje da je i politički prostor Hrvatske bitno obilježen ovim karakteristika te da su njihovi negativni učinci u Hrvatskoj pojačani neprimjerenim odabirom većinskog izbornog sistema i predsjedničkog sistema vlasti.